Nastupom folklornih ansambala koji će predstaviti autentične plesove i pjesme Bosne i Hercegovine, zatim nastupom KIC pop hora (izuzetno cijenjenog crnogorskog vokalnog sastava koji glasi za svojevrsnu regionalnu muzičku atrakciju), muzičko – zabavnim programom za djecu „Priče sa dvora bosanskog“, te koncertom na kojem će nastupiti već afirmisani, ali i mladi i perspektivni bh rock bendovi, počet će ovogodišnji svečani program obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Program se odvija u organizaciji JU „Bosanski kulturni centar KS“  pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, u saradnji sa Gradskom upravom Grada Sarajeva, a publika će tokom dva dana biti u prilici da prisustvuje raznovrsnim i zanimljivim kulturnim sadržajima koje su pripremili organizatori.

Manifestacija počinje u petak, 24. novembra, u 12,00 sati, u galeriji BKC-a muzičko-zabavnim programom za djecu pod nazivom „Priče sa dvora bosanskog“. Program je namijenjenim maloj raji, našim najmlađim sugrađanima, ali i svima ostalim raspoloženim za zabavu i druženje.

U predstavi igraju: Ana Marija-Tomić, Kemal Čebo i Mirsad Abdagić – Kike. Kostimograf je Belma Žiško, autor muzike za pjesme je Mirsad Abdagić-Kike, sve tekstove je napisao Dževad Hadžić, dok aranžmane potpisuje Damir Arslanagić. Za plesnu koreografiju, koju je osmislila Dajana Zilić, biće zadužene male balerine iz Baletnog studija „Aurora“ – KUD Baščaršija.

Autor i režiser predstave je Dževad Hadžić.

Opis predstave: „Glasnik sa dvora Bosanskoga je dobio zadatak da po cijeloj Bosni i Hercegovini traži princeze i vitezove koji će biti novi dvorjani.. Ali, gdje da ih nađe? U tome mu pomaže i Sara, koja je i sama princeza. Ali, od princeza i vitezova ni traga… Tako barem oni misle. Ipak, pomoć im dolazi od nekoga od koga su to najmanje očekivali. Gdje se kriju princeze i vitezovi, otkriće im dvorska luda, Kike Ludalike!“.

Centralni dio svečanog programa će se održati u velikoj dvorani sarajevskog BKC-a i to u subotu, 25. novembra, u 20,00 sati, a nastupit će kulturno-umjetnička društva: „RKUD Proleter“, Ansambl „Kolo Bosansko“, KUD „Baščaršija“,  te „KIC pop hor“, najpoznatiji pjevački sastav u Crnoj Gori. Folklorni ansambliće uz pratnju orkestara kroz igračko umijeće, pjesmu i muziku predstaviti ljepotu, autentičnost i raznovrsnost narodnih igara i pjesama Bosne i Hercegovine. 

Posjetioce će kroz program voditi ugledni bh novinar i dugogodišnji kulturni radnik, Dževdet Tuzlić, a na pozornici će biti i doajen bh glumišta, Miodrag – Miki Trifunov, te violončelistica Belma Alić koja će izvesti himnu Bosne i Hercegovine. U okviru programa posjetiocima će putem video snimka biti prikazan i dio atmosfere sa obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine koje će, taj dan, biti upriličeno u Banjaluci.

Nakon folklornih ansambala, koji će predstaviti dio iz svoje bogate riznice autentičnih plesnih koreografija i pjesama raznih krajeva Bosne i Hercegovine, posjetioce će zabavljati KIC POP HOR, muzička atrakcija koja nam dolazi iz Crne Gore. Hor je osnovan je 2017. godine i sastavljen je uglavnom od pjevača amatera različitih profesija i generacija, od studenata do penzionera. Do sada su održali preko 90 koncerata, a kako kažu: „Pozornica je platno koje boje svojim glasovima“.  U njihovom bogatom i raznovrsnom repertoaru nalaze se horske obrade popularnih pop-rock pjesama ex Yu izvođača kao što su EKV, ili Miladin Šobić, ali i atraktivan izbor vokalnih obrada pjesama slavnih bendova koji su obilježili pop-rock muziku: The Beatles, Queen, Pink Floyd, itd. Ono po čemu se ovaj hor razlikuje od ostalih vokalnih sastava i po čemu su postali popularni ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu jeste njihov program partizanskih i antifašističkih pjesama, kojim šire pozitivnu energiju i publiku uz ovacije podižu na noge. Spomenut ćemo samo neke od pjesama koje će za ovu posebnu priliku izvesti pred sarajevskom publikom: „Konjuh planinom“, „Bella Ciao“, „Računajte na nas“, „Bilećanka“, „Kraj Sutjeske hladne vode“, „Budi se istok i zapad“, „Aj Karmela“, „Zemljo moja“ i druge.

PUBLIKA ĆE PROGRAM IZ VELIKE DVORANE BKC-A MOĆI PRATITI I PUTEM IZRAVNOG TV PRENOSA U PROGRAMU TELEVIZIJE SARAJEVO.

Obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine završiće ritmovima urbane muzike u prostoru u kojem su muzički stasale mnogobrojne bh pop-rock grupe, legendarnom Domu mladih Skenderija, u kojem će 25. novembra od 20,00 sati nastupati četiri sarajevska benda. Predstavit će nam se mladi bend “Inspekcija” koji svira dobar klasični old school rock and roll, bend “Fakat” koji „praši“ garage rock, zatim mladi fantastični punk rock bend “Shizif” i na kraju već afirmisani i mnogobrojnim svirkama prekaljeni funk –grunge rock bend “Činčila“.

Sigurni smo da će ovo biti prilika da se odlično zabave i izvođači na pozornici i posjetioci u publici. Dođite da uz zabavu i pjesmu zajedno proslavimo Dan državnosti Bosne i Hercegovine!

(U saradnji sa udruženjem Pomozi.ba biće pokrenuta i humanitarna akcija za stanovništvo Gaze, te će u tu svrhu, u  prostorima u kojima će se dešavati programi, biti postavljene kutije za prikupljanje dobrovoljne novčane pomoći).

Medijski partneri: Televizija Sarajevo i Antena Sarajevo.

Ulaz na sve programe je slobodan.

KIC POP HOR je prvi crnogorski pop hor, koji je počeo sa radom 2017. godine. Uspješno ga vodi menadžerski  tim Snežana Burzan Vuksanović i Sanja Radusinović, pod okriljem NVU Kutak i uz logističku podršku KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici. Ovaj popularni hor čini oko 60 istinskih zaljubljenika u muziku, pjevanje i druženje, raznih profesija i uzrasta od 20 do 70 godina. Umjetnička voditeljica hora je Ivana Vlajnić.

Do sada su održali preko 90 koncerata širom Crne Gore, kao i u: Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Puli, Prijepolju, Konjicu, na Tjentištu. Hor je učestvovao na brojnim državnim i gradskim svečanostima, umjetničkim festivalima, bio gost brojnih konferencija, kongresa, tribina.  U crnogorskom društvu KIC POP hor prepoznat je kao društveno angažovan ansambl koji organizuje i podržava događaje sa humanim i humanitarni prefiksom.

Osim bogatog i raznovrsnog pop repertoara pjesama ex Yu izvođača, kao što su EKV, ili Miladin Šobić, ali i pjesama slavnih bendova koji su obilježili pop-rock muziku: The Beatles, Queen, Pink Floyd, itd.,  hor je regionalno poznat i po svom projektu „Bez dileme – antifašizam“, odnosno repertoaru partizanskih i antifašističkih pjesama. Tako njihov repertoar pjesama između ostalog čine antifašističke kompozicije kao što su: „Po šumama i gorama“, „Padaj silo i nepravdo“, „Budi se istok i zapad“, „Konjuh planinom“, „Oj, đevojko drugarice“, „Komandant Sava“, „Uz maršala Tita“, „Oj, Kozaro“, „Mlada partizanka“, „Bella Ciao“, „Kaćuša“, „Zemljo moja“, „Odiseja“, „Računajte na nas“, „Bilećanka“, „Kraj Sutjeske hladne vode“, „Aj Karmela“ i druge.

Radničko kulturno umjetničko društvo ”Proleter” je osnovano za vrijeme  Austro-Ugarske monarhije još davne 1905. godine. Svih ovih 118 godina nije mjenjalo ime niti je pravilo pauze u svom radu.

Osnovni cilj društva je da od zaborava sačuva kulturnu tradiciju i baštinu naroda koji žive na prostoru Bosne i Hercegovine kao i da taj svoj rad prezentuje kroz razne manifestacije kako u BiH  tako i u inostranstvu.  Posebna im je obaveza kao društveno odgovornog subjekta, da mladima pruže mogućnost za kvalitetan razvoj i odvoje ih od poroka današnjice. RKUD Proleter je u čestvovao na mnogim festivalima širom Europe, Sjeverne Afrike, Azije i nosilac je velikog broja festivalskih nagrada, a nosilac je i najvećih priznanja grada Sarajevo i Države Bosne i Hercegovine. Trenutno društvo ima preko 350 aktivnih članova koji djeluju u više sekcija:

• Mješoviti  i Omladinski hor
• Ansambl narodnih igara (Dječiji, Pripremni i Izvođački ansambl)
• Narodni orkestar (Dječiji, Tamburaški i Izvođački orkestar)
• Vokalna grupa
• Dramski studio
• Ansambl  mladih violinista
• Sekcije veterana

Na repertoaru sekcija Proletera su scenske postavke  svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. U programu povodom 25. Novembra – Dana državnosti u BKC-u će se, uz pratnju Narodnog orkestra, predstaviti sa scenskom postavkom ,,Gradske igre iz Sarajeva”. Koreograf je Reuf Ibrahimagić.

Ansambl narodnih igara i pjesama Bosne i Hercegovine „Kolo bosansko“ osnovan je u septembru 1993. godine. Osnovni ciljevi i orijentacija ovog ansambla su: neiscrpno bogatstvo bosanskohercegovačkog folkora, očuvanje identiteta, skupljanje, obrada, umjetnička dogradnja i prezentacija igara i pjesama respektabilne kulturne baštine, folklorne tradicije i narodnih običaja naroda u Bosni i Hercegovini.

Ovaj Ansambl sa sobom donosi ljepotu, vedrinu i uzbudljivu raznolikost narodnog stvaralaštva. Tome doprinosi bogat i atraktivan koncertni repertoar koji karakteriše: elegancija izvorno stiliziranog folklora, naglašena dinamika, oduševljavajući temperament i meloritmička ljepota. Sve upečatljivo dočarava autentičnu atmosferu folklornog rituala. Otuda nepodijeljeno priznanje oduševljene publike, među njima i poznatih imena iz svijeta kulture, umjetnosti i politike, kao i stručne kritike.

U cilju što kvalitetnije i vjerodostojnije prezentacije, ovaj Ansambl u svom repertoaru ima igre i pjesme naroda iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Ansambl narodnih igara i pjesama „Kolo bosansko“ je pokazao veoma visok stepen umjetničke vrijednosti i profesionalnosti na svim dosadašnjim koncertima i nastupima, od premijernog koncerta u Narodnom pozorištu 1993. godine, preko svečanog koncerta „Bajram u Sarajevu“ (prvi direktan TV prijenos RTV BiH), za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu 1994. godine. Potom koncerta na prvom ratnom festivalu folklora „Sarajevo ‘94.“, zatim koncerata „Sarajevo igra i pjeva“ u okviru festivala „Sarajevska zima“ 1995. 1996. i 1997. godine. U svom angažmanu ima snimljeno desetak TV emisija za RTV BiH, TV Hayat, TV OBN kao i druge TV kuće, video kasete, te niz nastupa i koncerata širom BiH.

U postratnom periodu, pored niza nastupa u Sarajevu, kao i šire u Bosni i Hercegovini, Kolo bosansko je na osnovu svih segmenata pravi ambasador kulture u inostranstvu.

Učestvovali su na međunarodnim festivalima i gostovanjima: Belgija, Njemačka, Slovenija, Španija, Egipat, Turska, Švedska, Austrija itd. Također, Ansambl je veoma kvalitetno i na visokom nivou prezentovao našu kulturnu baštinu i običaje na internacionalnim festivalima u Brašovu (Rumunija), Ankari i Afijonu (Turska), Solunu (Grčka), Amanu (Jordan), Tripoliju (Libija), Dubrovniku (Hrvatska), Coimbra (Portugal), Klek (Hrvatska), Sutomor-Bar (Crna Gora).

U svim zemljama kao i u samoj BiH, Ansambl je zavrijedio pohvale, nagrade i priznanja. Pomenut ćemo neke:

• Plaketa 13-tog festivala folklora u Belgiji 1996. godine;
• Velika plaketa 8. Internacionalnog folklornog festivala „Ismailija ‘97.“, u Egiptu, gdje je „Kolo bosansko“ proglašeno za najbolji Ansambl između 45 grupa iz 31 zemlje učesnice. Na ovom festivalu Ansambl je nastupio na stadionu „Kairo“ pred 100 000 gledalaca uz direktan TV prenos u 95 zemalja svijeta;
• Plaketa kopnene vojske Republike Turske 1998. godine;
• Zlatna ruža mira 1997. godine;

U periodu od 1993. do 2016. godine ansambl „Kolo bosansko“ je imao 25 do 30 nastupa i koncerata godišnje sa preko 10 000 gledalaca. Bitno je naglasiti da je u ovom periodu Ansambl egzistirao kao segment djelovanja JU „Bosanski kulturni centar Sarajevo“. Tada je u periodu 2013./2014. godine, zbog administrativnih i pravnih normi uz saglasnost Ministarstva za kulturu i sport Kantona Sarajevo, preregistracijom ovaj Ansambl dobio status: Udruženje građana Ansambl narodnih igara i pjesama „Kolo bosansko“ i od tog perioda djeluje samostalno.

KUD BAŠČARŠIJA

„Čuvari tradicije bh folklora“

Gradski komitet narodne omladine Sarajevo 18. janura 1947. godine osnovao je Centralno omladinsko amatersko kulturno-umjetničko društvo „Miljenko   Cvitković“. Društvo je ime dobilo po istaknutom antifašisti, borcu i Sarajliji Miljenku Cvitkoviću.

U početnim danima u Društvu su djelovale horska, folklorna i literarna sekcija, a sjedište Društva je bila ,,Sloga”, potom  zgrada  ,,Gajreta”, a od  1964.godine sjedište Društva je u ulici Jelića 1.

Prvi nastupi ovih sekcija bili su u Brezi, Varešu, Semizovcu i Palama, a prvi značajniji reprezentativni nastup imala je horska sekcija 1948. godine u Beogradu. Odmah po osnivanju Društvo je postiglo impresivan zamah u stvaralaštu i masovnosti. lz folklorne sekcije Društva angažovano je desetak članova za balet Narodnog pozorišta Sarajevo koji se tek formirao. Nekoliko članova literalne sekcije primljeno je u Dramu Narodnog pozorišta koja se također tek stvarala.

Blistavi dani Društva počeli su sredinom pedesetih godina prošlog vijeka i od tada Društvo nije doživljavalo  značajnije padove što ga trajno svrstava među najbolje amaterske kolektive u Bosni i Hercegovini. Značajno je napomenuti i prisjetiti se da je prvi džez koncert u Sarajevu 1954. godine izveo džez orkestar  “MC” JAZZ pri KUD Miljenko Cvitković. U okviru ovog koncerta izvedeno je nekoliko numera modernog baleta što je historijska činjenica za tadašnje vrijeme i dokaz avangarde naših članova.

A kuda su ih sve vodile njihove pjesme i plesovi može se vidjeti u njihovim prostorijama. Stotine priznanja, zahvalnica, pehara, suvenira, brošura, razglednica, slika. A ono što se ne možete vidjeti, možete se osjetiti, a to je toplina njihovog drugog doma u Jelićevoj. Može se osjetiti vrijeme, može se osjetiti hiljade suza radosnica, hiljade zagrljaja, hiljade osmjeha i beskraj lijepih sjećanja.

Njihova misija prezentacije folklornog i kulturnog blaga u inostranstvu počela je u julu 1958. godine gostovanjem u Francuskoj, u gradovima: Nica, Kan i Monte Karlo. Nakon nastupa u filmskom hramu u Kanu novine su objavile ,,Sarajlije su festival sami za sebe”, a činjenica da je na Festivalu bilo jos dvadeset folklornih društva iz cijelog svijeta daje ovom njihovom prvom gostovanju posebno mjesto.

Od tada Društvo je nastupilo na stotinama međunarodnih festivala širom Evrope i nekim  dijelovima Azije i Afrike. Nastupali su u velikim gradovima i prijestolnicama skoro svih evropskih zemalja. Neki od tih festivala  su bili i takmičarskog karaktera i ponosni su na osvojene trofeje koji krase vitrine u njihovom društvu. Pomenut ćemo neke: ,,Gran prix” – Geneve, ,,Zlatni hram” u Agrigento – Sicilija, ,,Zlatni kesten” Susa – ltalija, ,,Zlatni orden prijateljstva” Dijon – Francuska, kao i plakete za osvojena prva mjesta na festivalima Tripoli – Libija, Ankara – Turska,  Brest i Konfolan – Francuska.

Gostovali se u: Annemasse, Bordeaux, Lyon, Marseille, Strasbourg, Genova, Padova, Rim, San  Marino, Venecija, Verona, Munich, Dizeldorf, Stuttgart, Wupertal, Antalya, Bursa, lstanbul, lzmir, Corum, Liège, Brisel…

Više informacija o KUD Baščaršija na njihovoj web stranici: https://shorturl.at/fOQXY

Bend ČINČILA nastao je 2012. godine, a ime su smislili na jednoj od proba, zato što kažu, zvuči jako dobro. Gitaru svira Mirza Bradarić, bubanj Vanja Gutić, bass Ismar Žalica, vokal Vanja Solaković, frontmen benda, koji se u isto vrijeme bori da mladi umjetnici u Sarajevu imaju prostor, da razvijaju svoje talente.  

Ovaj sarajevski bend skreće pažnju na sebe jasnim porukama, koje šalju kroz svoje tekstove i čvrstim stavovima. Također, bitno je spomenuti i to da ČINČILA igra važnu ulogu u jačanju alternativne scene u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu.

Energija koja nastaje iz ljubavi prema artu, nepresušna volja i želja je uvijek bila glavno gorivo benda. Želja za kreacijom je nezaustavljiva, ona je ta koja stvara, drži ih na površini, daje im utočište i čini život smislenim. Bend ČINČILA je poznat po jako energičnoj svirci u koju uvijek uključuju autentičan performans, scenski nastup i vizualnu umjetnost.

Bend je brzo stekao medijsku pažnju i popularnost u svijetu domaće alternativne muzike, nakon izdavanja prvih par singlova i albuma prvijenca, pod nazivom “Šta znam” koji je izašao u maju 2016. godine pod izdavaštvom Hayat production. Uslijedili su mnogobrojni nastupi uživo, tako da bend iza sebe ima više samostalnih koncerata, izložbi i festivala kako lokalno, tako i u regiji, a jedan od najznačajnih je i i nastup na Exit-u u Novom Sadu, 2017. godine. Godine 2019. nominovani za MAC nagradu u kategoriji rock numera za pjesmu “Marš na Mars“.