JU Bosanski kulturni centar KS najavljuje promociju novog romana autorice Radmile Karlaš, pod nazivom „Ej drugovi jel’ vam žao?“. Knjigu, koja je objavljena u izdanju Grafid d.o.o. Banjaluka, će u četvrtak, 09. februara, u 18 sati, u galeriji BKC-a široj publici predstaviti: prof. dr. Dijana Hadžizukić, prof. dr. Sarina Bakić, prof.dr. Nerzuk Ćurak, Jasmin Duraković, direktor JU BKC KS i autorica romana, Radmila Karlaš.
Radmila Karlaš (1963.) dugogodišnja je novinarka. Radila je za mnoge printane i elektronske medije, BBC, Voice of Amerika, WDR, Sarajevski svijet, Alternativ Informativ Network, Banjalučki PRELOM, radio FERN i druge. Bila je višegodišnja koordinatorica Amnesty Internationala za BiH. U svojim višestrukim javnim angažmanima u zemlji i svijetu, bila je bespoštedna kritičarka i oponentkinja akterima razdora i nacionalističkog politikanstva na teritoriji bivše Jugoslavije. Završila je Fakultet političkih nauka u Zagrebu. Do sada je objavila dva romana “Četvorolisna djetelina” i “Kad utihnu melezi”, te dvije zbirke priča “Pogrešan peron” i “Lutak”. Živi u Banjaluci.
Iz recenzije, Nerzuk Ćurak:
„Roman je velika posveta našoj Bosni, njenoj kulturnoj i etničkoj izmiješanosti i naprosto je predivno da su glavni likovi ovog romana o Sarajevu, ona naša razlika koja tvori jedinstvo. (…) Snažni dijahronijski momenat, istodobnost različitih vremena bez posebnog naglašavanja, prelazak iz rečenica koje se tiču jednog doba u rečenice koje se tiču drugog doba su majstorske, pa, iako takav pristup traži od čitaoca ozbiljnu posvećenost, to tvori snažnu a nenametljivu strukturu romana koja veže ljude različitih epoha u Jedno. To jedno upravo je priča – potraga kroz Sarajevo, njegove mitove i povijesne bolove od kojih kao konačna tuga nad gradom visi opsada čije su posljedice teške, kako po kriteriju urbicida i kulturocida, tako i po kriteriju ubijenih, nestalih, ranjenih, bolesnih ljudi“.
Iz recenzije, Marjan Hajnal:
„Svojevrsnim projektom sinteze lirike i dokumentarnog arhiviranja činjenica, tom knjigom konzervira se i sjećanje na heroje izgradnje SFRJ, čije su žrtve svete. Tačnije, ne dopušta se nastavak trenda zamjene teza i relativiziranja zločina koje su počinili raznobojni kvislinzi i kleronacisti na području Jugoslavije. (…) Nažalost, katastrofalni rasplet doveo je do totalnog devastiranja ne samo spomenika revolucije i uništenja dokumenata, već i do temeljitog ruiniranja samog ideala čovječnosti realizirane i samopotvrđivane u herojskim borbama protiv arhidemona otjelovljenog u svim formama veleizdaje, defetizma, dekadencije, denuncijacije, destrukcije, dehumanizacije, viđenih na Sajmištu, Banjici, Kozari, u Jastebarskom, Jasenovcu, Sarajevu, Mostaru, Foči, Višegradu, Zvorniku, Prijedoru, Grabovici, Heliodromu, Ahmićima, Srebrenici… Knjiga ovakvog formata ne dopušta da sidro nametnutog zaborava zarobi neometanu plovidbu galije slobode mišljenja i govora do nekih novih luka i horizonata čovječnosti“.
