Dokumentarni film „Ritmovi i boje nemira – Collegium Artisticum 1939. – 1941.“ biće premijerno prikazan u okviru Manifestacije Dani Kantona Sarajevo, u ponedjeljak, 09. 05. 2022. u 20:00 sati, u Velikoj dvorani JU Bosanski kulturni centar KS. Film je sniman u Sarajevu, Beogradu i Dubrovniku a autorica je sociologinja i književnica Saida Mustajbegović. Sagovornice u filmu su Blanka Danon Kurpjel u Dubrovniku i Rea Rajs Živković u Beogradu, koje su još kao djevojčice igrale u zabranjenim predstavama avangardne grupe umjetnika i intelektualaca Collegium Artisticum. Njihova sjećanja dodatno su upotpunjena pričom rekonstruisanom iz video i fonetske dokumentacije osnivača CA – Oskara Danona, Ane Rajs Radošević, Voje Dimitrijevića i Jahijela Fincija. Collegium Artisticum je bio sekcija Sarajevske filharmonije.
Grupa Collegium Artistikum je 1939. i 1941. napravila predstave po uzoru na sintetički, ili totalni teatar po uzoru na Emila Buriana iz Praga. Nakon druge predstave u kojoj su bile četiri jednočinke, zabranjen je rad CA.
Članovi grupe kroz mnoge aktivnosti (pozorište, koncerte, predavanja, strip, izložbe itd.) na čudesan način u središte Sarajeva su donosili sve ono što se te decenije dešavalo u evropskim kulturnim središtima (Parizu i Pragu) ali i ono što se dešavalo tih godina u Španiji i Njemačkoj pa čak i Rusiji. Specifičnost njihovog djelovanja je da su avangardnu umjetnost uronili u tradicionalni ambijent. Autorica filma priča priču o jednom od čuda bosanskohercegovačkog duha i bunta koji su u predratnom Sarajevu, a već ratnoj Evropi, djelovali bez ikakve finansijske pomoći, isključivo se oslanjajući na vlastita sredstva i snage. Koristeći video arhivskim sjedočanstvima, štampom, slikama i lecima iz tog vremena autorica ilustrira ambijent u kojem su djelovali. Zabranjenom i izgubljenom knjigom „Zašto plače mala Ema“ u filmu je pokazana atmosfera u mračnom vremenu gdje se entuzijazmom i znanjem, dešavala vrhunska umjetnost obojena svim onim što je ovdašnja narodna kultura i što je Evropa baštinila u prvoj polovici 20.-og stoljeća.
Sama knjiga nikada nije promovirana u Sarajevu već je ubrzo po štampi zabranjena i zaplijenjena, iako u sadržaju nema ničeg spornog. Primjerka knjige nema ni u jednom sarajevskom muzeju, ili arhivu stoga je njeno pokazivanje u dokumentarcu ekskluzivitet.
Proteklo je osam decenija osnivanja grupe Collegium Artisticum koja je počela da djeluje neposredno prije Drugog svjetskog rata od 1939.-1941. godine. Autorica filma „Ritmovi i boje nemira – Collegium Artisticum 1939. – 1941.“ šest godina je istraživala i skupljala činjenice o značaju i djelovanju grupe intelektualaca koja je svojim angažmanom i djelom bila drugačija i jedinstvena u zemlji, regionu, ali i svijetu. Iako su bili kulturna i politička spona dešavanja u evropskim kulturnim centrima tog vremena, oni su ga obojili osobenostima Sarajeva, te ih to čini uistinu posebnim. Uprkos činjenici da su akteri te grupe nakon Drugog svjetskog rata bile afirmisane osobe (kompozitor Oskar Danon, arhitekta Jahiel Finci, balerina Ana Rajs-Radošević, pijanistica i pedagog Matusja Blum, gradonačelnik Sarajeva i direktor Enegoinvesta Emerik Blum, slikari Vojo Dimitrijević, Danijel Ozmo i Ismet Mujezinović, a simpatizeri su bilislikarica Mica Todorović, Rizah Štetić i Roman Petrović) nikada nije urađeno ozbiljno istraživanje o njihovom angažmanu. Tragova ima, ali su vrlo razjedinjeni. Danas je podsjetnik na ime ove grupe ime Galerije Collegium Artisticum.
Snimatelji filma su bili: Eldar Muhić i Amer Beganović, montažer je Nermin Komarica, dok je muziku za film uradio Damir Arslanagić. Video animacije i vizuale za film kreirala je dizajnerka Aleksandra Nina Knežević.
Producenti filma Jasmin Duraković i Belmin Karamehmedović. Film je nastao u produkciji JU „Bosanski kulturni centar KS“, dok je BHRT koproducent filma.
Arhivski materijali korišteni u dokumentarnom filmu:
BHRT – video snimci Oskara Danona, Matusje Blum, Jahijela Finci i Voje Dimitrijevića, te radijski snimak obilježavanja 50 godina CA.
Muzej Sarajeva – kostim bubnja, šivaća mašina, pismo
Historijski Arhiv – štampa
Historijski muzej BiH – grafike sa izložbe CA djela V. Dimitrijevića, D. Ozme, I. Mujezinovića.
