JU „Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo“ organizuje Novogodišnji koncert Sarajevo Big Banda, u četvrtak, 30. decembra, u 20 sati, u Velikoj dvorani BKC-a. Uz stalnu postavu banda, koja broji 25 muzičara, kao vokalna solistica nastupit će diva jazz-a, soula, bluesa i rocka, Zdenka Kovačiček, a cijeli koncert će se odvijati pod dirigentskom palicom velikog maestra Ranka Rihtmana.
Publika će imati priliku uživati u popularnim svjetskim hitovima uz prepoznatljiv i osebujan zvuk Big Band-a i uz neponovljivu interpretaciju Zdenke Kovačiček, za koju muzički kritičari kažu da je jedna od najboljih jazz-rock pjevačica i interpretatorki bluesa na ovim prostorima.
Pored poznatih vokalnih kompozicija, Sarajevo Big Band, koji baštini tradiciju radio-televizijskih plesnih orkestara, izvest će i nekoliko instrumentalnih numera iznenađenja.
Koncert organizovan u koprodukciji između JU BKC KS i Sarajevo Big Band-a finansijski su podržali: Grad Sarajevo, Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo.
Prijatelj koncerta: jazz & blues klub Jazzbina Sarajevo.
Medijski pokrovitelj koncerta je radio Antena Sarajevo.
Ulaznice po cijeni od 15 i 20 konvertibilnih maraka se mogu kupiti u BKC-u radnim danima, u periodu od 10:00 – 17:00 i subotom u periodu od 10:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu rezervisati putem telefona 063/ 505-000, a preuzimaju se najkasnije 24 sata od momenta rezervacije.
Zbog kapaciteta Velike dvorane BKC-a koncertu će biti moguće prisustvovati uz poštivanje Covid protokola. Posjetitelji će trebati da prilože jedno od navedenog: potvrdu o završenoj vakcinaciji, potvrdu o preležanom Covidu, PCR, ili Antigen test (ne stariji od 48h).
Plesni orkestar, kao stalni ansambl Radio-televizije Sarajevo, formiran je 1971. godine. Uspio je sakupiti najbolje individualce iz različitih rock sastava: „Indexi“, „Ambasadori“, „Cod“, „Pro Arte“, koji su zauzeli značajna mjesta u muzičkom životu Bosne i Hercegovine
Povremeno, angažiranjem potrebnog broja gudača (violine, viole violončela) iz Simfonijskog orkestra RTSA, Plesni orkestar djeluje i kao Veliki revijski orkestar.
Plesni orkestar RTSA učestvovao je na brojnim festivalima: “Vaš šlager sezone“, “Prvi aplauz“, “Dani jugoslavenske zabavne muzike – Opatija“, “Mali šlager“, jazz festivalima kao što su Bledski, Novosadski, Beogradski jazz fest, kao i u revijalnim projektima “Muzika raspoloženja“ te “K'o nekad u 8“.
Posebno se ističe učešće na festivalu “Susreti orkestara JRT -Radenci“ 1988. godine kada je osvojena Prva nagrada za obradu na zadanu temu.
Plesni orkestar, kao profesionalni orkestar pri Muzičkoj produkciji RTV BiH, prestao je sa radom u ratu, nakon vise od 30 godina rada. Na inicijativu nekadašnjih uposlenika tog orkestra Krešimira Vlašića-Kece, Vladimira Borovčanina-Šente i Gradac Marina, 2000.-te godine osnovan je Sarajevo big band pri Udruženju jazz muzičara.
Sarajevo big band baštini tradiciju plesnog orkestra RTV BiH.
Orkestar je u tom periodu uspio okupiti nekadašnje uposlenike Plesnog orkestra: Slobodan-Bodo Kovačević, Krešimir Vlašić-Keco, Vladimir Borovčanin-Šento, Sinan Alimanović, Tomislav Karača, Marin Gradac, Faik Lačević, Josip Jurić-Pepi, kao i određen broj mlađih muzičara i studenata muzike.
U kratkom vremenu nastupili su na više koncerata od kojih je značajno spomenuti:
– Koncert sa jednim od najznačajnijih jazz muzičara svijeta, trubačem Duškom Gojkovićem u BKC-u Sarajevo, koji je snimila i emitirala TV BiH;
– „Najveći koncert u gradu“ povodom otvaranja Merkatora u Sarajevu, na kojem je Sarajevo big band, u formi revijskog orkestra (big band + 30 gudača), pratio Indexe, Kemala Montena, Vladu Kreslina, Olivera Dragojevića, Duška Gojkovića, Đordja Balaševića. Snimci sa tog koncerta objavljeni su na duplom CD-u i pojavili su se na tržištu svih susjednih zemalja. Cijeli koncert je snimila i emitovala TV BiH;
– Gostovanje u Štokholmu, Švedska, gdje su nastupili sa studentima i profesorima Kraljevske Muzičke Akademije, odsjek za jazz i tom prilikom su izveli autorsku muziku Duška Gojkovića, njegove obrade sevdalinki u jazz maniru.
Sarajevo big band u tadašnjem sastavu je prestao sa radom 2003.-će godine zbog izostanka finansijske podrške nadležnih institucija, te manjka odgovarajućeg profesionalnog kadra.
Godine 2013., na incijativu Lačević Faika i Gradac Marina, ponovo je okupljen Sarajevo big band pri Udruženju muzičara Saraj pro-brass, ovaj put u novom, podmlađenom sastavu, u namjeri da nastave sa radom.
U proteklom periodu, muzički je stasala čitava jedna generacija mladih muzičara, koji su se obrazovali na domaćoj i stranim akademijama muzike. Diplome koje su stekli garantiraju kvalitet. U BiH postoji vrlo mali broj profesionalnih orkestara koji su listom simfonijski, tako da muzičari na instrumentu saxofon, rijetko, ili nikako ne mogu ostvariti profesionalni angažman instrumentaliste u orkestru. Sarajevo big band nudi ovim mladim ljudima priliku da se ostvare muzički i da prezentiraju znanja i vještine koje su stekli obrazovanjem.
Njihov ngažman i rad prepoznali su ljudi iz ureda gradonačelnika Grada Sarajeva. Ukazana im je velika čast zbog odobrenja da koriste ime Grada Sarajeva u promotivne svrhe.
2019.-te godine Sarajevo Big Band stavljen je na listu Manifestacija od posebnog interesa za Grad Sarajevo.
Sarajevo big band broji 25 muzičara i vokalnih solista iz cijele BiH i inostranstva. Svi muzičari su akademski obrazovani. Jedan broj ljudi čine uposlenici Sarajevske filharmonije, drugi dio čine profesori u muzičkim školama, manji broj su studenti Muzičke akademije.
Za kratko vrijeme postojanja i rada, Sarajevo big band postigao je zavidan nivo muzičkog kvaliteta, što potvrđuje sve veći broj publike na našim koncertima.
S ponosom mogu istaknuti da su popunili veliku umjetničku prazninu između klasične muzike (opera, balet, filharmonija ) i zabavne muzike koja se izvodi u malim sastavima.
Promotivnim koncertom u maju 2014.g., u oviru obilježavanja Dana kantona Sarajevo, započeli su koncertnu praksu. Izveli su instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu jazz muziku svjetskih klasika.
U periodu 2014.g – 2020.g održali su veliki broj koncerata, na kojima su ugostili i pratili desetine vokalnih i instrumentalnih solista iz BiH i inostranstva.
Nekoliko godina nastupali su u okviru festivala Bašćaršijske noći.
2016.-te god. započeli su tradiciju Novogodišnjeg koncerta u Sarajevu.
U saradnji sa Muzičkom omladinom – Bihać održali su zajednički koncert sa Bihaćkim mladim muzičarima pred prepunom salom u Bihaću.
Njihov osnovni cilj jeste vraćanje big band-a u koncertne dvorane ne samo glavnog grada, već i cijele BiH. Nepotrebno je napominjati da su muzički stvaraoci, ansambli i vokalni solisti naše zemlje, od 60-tih godina naovamo, bili i ostali kreativni nosioci pop – rock muzike u bivšoj državi, a i danas u regionu. Svojim radom na muzičkoj sceni ostavili su ogromno blago kroz snimljenu, i dobrim dijelom pisanu muziku.
Drugi njihov veliki cilj jeste promocija domaćih autora i muzičkih stvaralaca, od kojih mnogi nažalost više nisu živi, ali i mlađih, koji tek treba da se profiliraju i izraze kroz ovu, po mnogima najzahtijevniju formu orkestarkog muziciranja.
Posebnu pažnju poklanjaju edukativnom segmentu kroz rad sa mlađim muzičarima, limenim duvačima, srednjoškolcima i studentima, koji nemaju priliku da kroz sistem školovanja muziciraju u ovom, ili sličnim ansamblima, koji su u većini zemalja Evrope standard i u manjim sredinama.
Još jedan od njihovih ciljeva jeste nastavak međunarodne saradnje sa solistima instrumentalistima i vokalnim solistima. Ovaj vid saradnje predstavlja standard u svijetu. U stalnom su kontaktu sa muzičarima iz Zagrebačkog, Beogradskog, Novosadskog, Ljubljanskog, Skopskog big band-a.
U saradnji sa Goethe institutom BiH ostvarili su kontakt i međusobnu saradnju sa Bundess jazz orkestrom koji je jedan od najprestižnijih big bandova u Evropi.
Možda i najvažniji cilj jeste da, pored koncerata u BiH, nastupe u inostranstvu. Iz tog razloga pokrenuli su i studijsku praksu.
2018.-te god. objavili su dupli studijski album „Sarajevo big band i prijatelji“ na kojem se našlo 20 vokalnih i instrumentalnih kompozicija pop-rock grupa iz 80-tih: Crvena jabuka, Plavi orkestar, Zabranjeno pušenje, Elvis J Kurtović i Letu štuke. Vokalni solisti pomenutih grupa otpjevali su svoje numere u autorskim aranžmanima pisanim za big band. Na snimcima je učestvovalo oko 50 izvođača iz BiH i inostranstva. Album je pobrao sve pohvale od publike, kritičara i struke.
Trenutno snimaju drugi studijski album „Sarajevo Big Band i prijatelji 2 – INDEXI“. Autorske aranžmane potpisuje Ranko Rihtman. Kapitalni projekat koji zahtijeva posebnu pažnju i finansijsku podršku, u koji bi se teško upustili i institucionalno situirani orkestri iz Regije.
Na albumu će gostovati veliki broj instrumentalista i popularnih pjevača iz nekoliko zemalja regije.
Stoga, aktivnosti i projekti Sarajevo Big Band-a i udruženja Saraj Pro – Brass imaju potpuno opravdanu društvenu i kulturološku korisnost predloženih projekata kulture.
ZDENKA KOVAČIČEK – BIOGRAFIJA
„Rock je moje shvaćanje života, jazz je moja strast, a kazalište moja velika ljubav!“
Na vrhu hrvatske glazbene scene nalazi se već 60 godina, a ostvaruje i impozantnu međunarodnu karijeru. Jedna je od najboljih hrvatskih jazz-rock pjevačica i interpretatorki bluesa, a često ju nazivaju i prvom damom jazza. Poznata je po karizmatičnom i jedinstvenom vokalu te svestranom pristupu glazbi, energičnim nastupima, zanimljivim interpretacijama i moćnim improvizacijama. Vješto prelazi granice žanrova i osvaja podjednako jazz i rock publiku i kritiku.
Status glazbenice ispred svog vremena potvrđuje nedavno objavljeno reizdanje njezinog prvog albuma iz 1978., zatim, odabir pjesme “Elektra” za nedavnu Chanelovu parišku reviju, kao i nove obrade snjezinih ranih izdanja pjesama “Frka” i “Mali crni brat” sada u izvođenju drugih grupa.
Karizmatična i bezvremenska, Zdenka Kovačiček u 60 godina karijere ispričala je brojne glazbene priče, proputovala svijet pjevajući, istražila razne žanrove i izričaje te osvojila pozornice glazbenog teatra, ne mareći pritom za trendove. Uz nezamijenjivi talent i strast za glazbom, Zdenka oduvijek ima i “ono nešto” što se rijetko nađe. Uvijek je vjerna sebi. Istovremeno je glazbeno suptilna i odvažna, stabilna i znatiželjna, sigurna i uzbudljiva. Granice su za nju bile i ostale nepoznanica – podjednako je svoje mjesto našla u Europi, Rusiji i Americi, kao i u različitim glazbenim žanrovima i umjetničkim formama. Bez obzira na iskustvo i godine iza sebe, ne prestaje se i dalje glazbeno nadograđivati.
Nazivaju ju najboljom jazz-rock vokalisticom, vrhunskom interpretatorkom bluesa, kao i prvom damom jazza. Poznata je po specifičnom vokalu i stilskom afinitetu, izraženom smislu za interpretaciju, kao i majstorskim improvizacijama. Njezine pjesme iz razdoblja 70-ih i 80-ih godina opet bivaju nanovo otkrivene i korištene u novim kontekstima, predstavljajući Zdenkine ranije radove mlađoj, urbanoj publici. Prvi album iz 1978. godine, jednostavno nazvan “Zdenka Kovačiček”, prošle godine reizdan je diljem svijeta pod epitetom “rijetke i iznimne ploče”, a nedavno je stigao i do svjetskih modnih pista – “Elektru” sa spomenutog albuma Karl Lagerfeld izabrao je kao glazbenu kulisu za Chanelovu reviju u Parizu. Također, pjesmu “Mali crni brat” s istog albuma obradili su Dementronomesi, a naslovnu pjesmu s albuma “Frka” iz 1981. još jedan popularni domaći sastav – Nipplepeople (na YouTube Frka official video ima preko 4 mil pregleda).
Već 60 godina Zdenka Kovačiček suvereno vlada domaćom glazbenom scenom, ali i ostvaruje zapaženi međunarodni ugled. Bogatu solističku karijeru gradi po povratku u Hrvatsku 70-ih vješto plivajući u rock, blues, soul i jazz vodama, uz povremene susrete s kazalištem, njezinom drugom ljubavi. Najveći uspjeh u tom polju ostvaruje mjuziklima “S ljubavlju, Janis” i “Ella i Marilyn”. Za potonji je ujedno bila i nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Među ostalim priznanjima, dodijeljene su joj Nagrada Elle za životno djelo, Večernjakova ruža za glazbenika godine, Porin u kategoriji najboljeg ženskog vokala te Nagrada za povijesni doprinos Hrvatskoj blues sceni.
Od zvijezde BOOM – festivala preko uspješne jazz faze s Vanjom Lisakom do suradnje s mladim Markom Tomasovićem i “Žene za sva vremena” Zdenka sa svakim desetljećem još jače utvrđuje svoje mjesto u samom vrhu hrvatske glazbene scene. Tijekom karijere ostvaruje i niz uspješnih i različitih suradnji sa stranim glazbenicima, ali i velikim skladateljima i glazbenim imenima s ovog područja. Nastupa po svjetskim jazz klubovima, u Rusiju se vraća čak 25 puta, a u Americi predstavlja jedan od svojih najdražih albuma, onaj na engleskom jeziku, “Love Is a Game”. Do sada izdaje 17 albuma i nebrojeno kompilacija. Singlom “Jutarnja frka” najavljuje novi studijski album objavljen 2020.godine., a nastupila je na Dori s pjesmom “Love, love, love”.
„…prisvajali su je poklonici rocka i jazza, vrijedila je kao siguran pogodak na svakoj smotri bluesa i soula, izlazila je na pozornice glazbenog teatra, sakupljala nagrade i bila proglašavana najboljim ženskim vokalom u državi. Publici i producentima odgovarala je jedino argumentima svog glasa čija se ekstrovertna crta doticala jazz artikulacije Dinah Washington, rhytm-and-blues manirizama Ette James, i smione, često riskantne Pirotehnike Janis Joplin…“
Dražen Vrdoljak
UKRATKO, ZDENKA KOVAČIČEK JEDNA JE OD NAJZNAČAJNIJIH PJEVAČKIH POJAVA NA HRVATSKOJ GLAZBENOJ SCENI,POSLIJE 50 G. KARIJERE I DALJE U SAMOM VRHU, VEĆ JE POSTALA LEGENDA I NEZAOBILAZNI DIO SUVREMENE HRVATSKE GLAZBENE POVIJESTI.
CANTUS
MAMA HRV. ROCKA!
Estradni vremeplov ZDENKA KOVAČIČEK
Pedeset g. na pozornici, sjajna je karijera Z. Kovačiček od Dua Hany, do najbolje jazz interpretatorice, Zdenka je ostvarila iznimnu reputaciju.
Željko Slunjski
“Zbog jedne melodije davne“, kompozicija M.Prohaske, koja je prerasla u nešto više od evergreena u kultni jazz izazov svima pa i najmlađim generacijama. Zdenka Kovačiček krenula je putevima jazza iako je već te, sada daleke 1970. g. mogla govoriti o sebi i kao jazz-rock vokalistici, čistoj rockerici. O vrhunskoj pjevačici bluesa, o kraljici godspela kod nas, ili, pak kako to volimo reći o hit-pop maherici.
Dubravko Stojsavljević
RANKO RIHTMAN – Dirigent
Kompozitor, pijanist, dirigent i aranžer za Big Band, kamerni i simfonijski orkestar. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu – Odsjek etnomuzikologija i dirigovanje. Tokom 1982. i 1983. godine pohađa Berklee Colledge of Music, Boston USA gdje se usavršava na Odsjeku za profesionalno aranžiranje u klasi prof. H.Pomeroy-a.
Godine 1981. učestvuje na Eurosong-u kao aranžer i dirigent. Bio je dugogodišnji član sarajevske grupe „Indexi“. Sarađivao je sa mnogim ansamblima klasične, pop i rok muzike (Sarajevska filharmonija, Orkestar Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Simfonijski orkestar RTV Slovenija, Hor i orkestar „Glinka“ St. Petersbourgh, rok grupa Bijelo Dugme itd.). Od 1974. – 1992. radi kao dirigent Plesnog orkestra RTV BiH (RTV Sarajevo).
Na polju jazz muzike ostvario je značajnu saradnju kao aranžer i dirigent sa mnogim istaknutim jazz umjetnicima: Duško Gojković, Gianni Basso, Bora Roković, Ladisla Fidri, Stjepko Gut, jazz orkestar Češkog radija itd.
Piše muziku za film, tv, pozorište („Savršeni krug“- Ademira Kenovića, „Miris dunja“ – Mirze Idrizovića, „Jasmina“- N. Begovića, pozorišne predstave Woyzek, Hamlet i dr., tv seriju i film „Moj brat Aleksa“ itd.)
Od 1992.-2015. živi u Izraelu gdje je nastavio sa muzičkim stvaranjem. Po narudžbi izraelskog radija, a u saradnji sa piscem i scenaristom Dj. Lebovicem, napisao je kompoziciju „Jugoslavija u četri stava“ koja je izvedena na festivalu ozbiljne muzike u Kfar Blumu. Radio je kao profesor jazz harmonije, aranžiranja i klavira na „Hed“ koledžu za savremenu muziku u Tel Avivu (od nedavno dio „Ono-Academic College“) gdje je ujedno obavljao funkciju savjetnika za akademska pitanja. Djelovao je i kao dirigent profesionalnog Big banda pri istom koledžu za koji je radio i kao stalni aranžer.
od 2015. živi u Poreču – Hrvatska. Profesionalno djelovanje je nastavljeno kroz saradnju sa Muzičkom akademijom u Sarajevu gdje je u školskoj godini 2016/17. predavao jazz harmoniju, a povremeno se pojavljuje i na hrvatskoj muzičkoj sceni kao aranžer (jubilarni koncert Oliverovih 70 godina, a strana – muzička emisija HRT).
???????????????????????????????????? 
