Sajam knjige KUN, u četvrtak, 14. decembra u BKC-u ugostiti  ćebrojne domaće i regionalne književnike. U okviru programa „Jutro sa autorom“, nezavisna istraživačica, spisateljica i prevoditeljica, IRENA ŠENTEVSKA predstavit će svoju novu knjigu „Raspjevani Beograd: urbani identitet i muzički video“. Sa autoricom će na centralnoj sajamskoj bini, u 10:30 sati, razgovarati ZORAN HAMOVIĆ.

(Direktan prenos programa može se pratiti i uživo putem live streama na facebook stranici: Bosanski kulturni centar KS).

Knjiga, koju je objavila izdavačka kuća Clio, razmatra na koji je način grad Beograd u tri tranzicijska desetljeća (1980.-2010.) konstruirao svoj urbani identitet kroz polemike o popularnoj muzici i kroz medijsku formu muzičkog videa. Istraživačka baza koju čini analiza preko četiri hiljade i petsto muzičkih spotova razrađena je kroz trideset i šest tema u kojima se ističu tri dijela –„crni“ (koji simbolizira rock muziku, odnosno žanrove „uvezene“ sa Zapada), „ružičasti“ (na engleskom „pink“ što samo sugerira istoimeni turbo folk program) i „sivi“ (hip hop)…

Kako se muzički format razvijao u Jugoslaviji, je li novokomponovana narodna muzika  seoski, ili gradski medijski fenomen, ko su “seljaci”, “džiberi” i “papci” i kakav im je muzički ukus, kako definirati turbofolk na najmanje 36 načina i je li Bijelo dugme stvorilo, ili uništilo jugoslavenski rock – ovo su samo neka od pitanja koja se razmatraju u knjizi.

Irena Šentevskaje kustos i teoretičar umjetnosti i medija. Radila je kao koordinator programa Justat Centra za scensku umjetnost i tehnologiju i koordinator međunarodne saradnje u Muzeju primijenjene umjetnosti u Beogradu. Bila je kustos, producent i autor postavke šest izložbi Bijenala scenskog dizajna (1996.-2006.). Za kustoski rad na Šestom bijenalu dobila je Veliku nagradu Srbije za primijenjenu umetnost i dizajn, koju dodjeljuju ULUPUDS i Ministarstvo kulture RS. U OISTAT-u je obavljala dužnost predsjednika Komisije za izdavaštvo i komunikacije i člana Upravnog odbora ove organizacije (2007.-2010.). Kao gostujući predavač učestvovala je u nastavi na različitim odsjecima univerziteta iz Beograda, Novog Sada, Graca i Ciriha. Njeni stručni tekstovi objavljuju se širom svijeta, i to za vodeće akademske izdavače. Kao istraživač i prevodilac sarađivala je s velikim brojem izdavača i institucija kulture, od Venecijanskog bijenala do Muzeja moderne umjetnosti u Njujorku (MoMA). Autor je knjige The Swinging 90s: Pozorište i društvena realnost u Srbiji u 29 slika (Orion Art, 2016).

GRADIMIR GOJER, istaknuti bh. teatrolog, koji na polju pozorišta i književnosti aktivno djeluje duže od pet decenija, predstaviće svoje novo književno osvarenje „Theatralia Ragusina”, na centralnoj sajamskoj pozornici, u 13:00 sati. Promotori knjige, koja je objavljena u izadnju Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, bit će IBRAHIM SPAHIĆ I DR. ISMET OVČINA.

Gradimir Gojer je diplomirao arhitektonsko-tehničku školu, dramski studio pri Narodnom pozorištu u Mostaru, studij komparativne književnosti sa teatrologijom, studij pozorišne i radio režije u klasi prof. dr. Josipa Lešića. Specijalku iz oblasti režije završio u teatrima Poljske, SAD-a i Italije. Režirao u teatrima Sarajeva, Mostara, Tuzle, Zenice, Bitole, Beograda, Ohrida, Splita, Banja Luke, Prijedora… Režirao preko 150 teatarskih predstava. Nagrađivan za teatarsku režiju na festivalima u Novom Sadu, Čividaleu (Italija), Jajcu, Brčkom, Zenici. Predavao u zvanju vanrednog profesora predmete: Teatarska režija, Historija teatarske režije, Historija južnoslavenske drame i teatra na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Djelovao kao selektor i umjetnički direktor Dramskog programa Jugoslavenskog festivala djeteta u Šibeniku, tri sezone zaredom.

Sa književnikom Safetom Plakalom, režiserom Dubravkom Bibanovićem i tadašnjim direktorom Pozorišta mladih iz Sarajeva, ing. Đorđem Mačkićem osnovao i pokrenuo Sarajevski ratni teatar SARTR gdje režira jednu od prvih predstava „Kako Musa dere jarca“, Zlatka Topčića. Na poziv tadašnjeg gradonačelnika Sarajeva, Muhameda Kreševljakovića, preuzima Kamerni teatar ‘55 u funkciji direktora i umjetničkog rukovodioca.

Pored navedenog obavljao dužnosti: direktora i umjetničkog rukovodioca (u dva mandata) Narodnog pozorišta u Sarajevu, direktora i umjetničkog rukovodioca Pozorišta mladih u Sarajevu, direktora Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH, dogradonačelnika Grada Sarajeva, ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, predsjednika Društva pisaca BiH, član uprave Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“, član uprave FK „Željezničar“. Napisao 34 knjige iz oblasti teatrologije, političke esejistike i publicistike, poezije i baletnih libreta. Dobitnik preko 30 nagrada u teatru. Dobitnik je Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra, kao najveće priznanje koje dodjeljuje Direkcija Festivala MESS.

Program „Večer sa autoricom“ predstaviće autoricu RAZIJU OMANOVIĆ sa kojom će u 17:00 sati na centralnoj sajamskoj bini razgovarati AMRA MEKIĆ. Vježbanka „I ja ću u školu“, koju je autorica priredila, a koja je objavljena u izdanju „Sarajevo Publishinga“ rezultat je bogatog, dugogodišnjeg iskustva autorice u radu s djecom predškolskog uzrasta. U vježbanci su ponuđene preporuke i upute roditeljima i odgajateljima, te dodatni materijali koji nisu obavezni, ali mogu poslužiti kao izvor dodatne motivacije i ideja za realizaciju pojedinih tema.

Razija Omanović (1957.), je završila gimnaziju i Pedagošku akademiju u Sarajevu. Svoj tridesetpetogodišnji radni vijek ostvarila je u procesu odgoja i obrazovanja sa djecom predškolskog uzrasta.  Vježbanka  „I ja ću u školu“ je tematski zanimljiva, razvojno primjerena i omogućava sticanje znanja i vještina koje djeca trebaju usvojiti prije polaska u školu. Dijete će kroz igru i različite aktivnosti koje nudi ovaj materijal razvijati pažnju, koncentraciju, mišljenje, sposobnost opažanja, krupnu i finu motoriku, grafomotoriku, socioemocionalne, predčitačke i predmatematičke vještine, obogaćivati govor i komunikaciju.

Materijal je koncipiran tako da dijete primijeni iskustva stečena do tada i prenese ih u oblik s kojim će se sretati u školi. Rezultat je bogatog, dugogodišnjeg iskustva autorice u radu s djecom predškolskog uzrasta. Svaki radni list je poticajan i pripremljen tako da dijete razumije postavljeni zadatak, ono što se od njega očekuje, privlači njegovu pažnju, nudi mu razvojno-primjeren izazov, djelujući poticajno, u toku rada čini ga kompetentnim i nakon uspješno završenog zadatka pruža mu osjećaj zadovoljstva i sreće, te u konačnici, pozitivan odnos prema ovakvom obliku rada i učenja.

Uz vježbanku je dostupan i dodatni Priručnik za odgajatelje i roditelje, kojem se pristupa putem QR koda i linka na prvoj stranici. Priručnik će roditeljima i odgajateljima omogućiti da detaljnije realiziraju određene teme koje će uveliko osigurati bolje razumijevanje i usvajanje predviđenih vježbi.

MARIJA RATKOVIĆ, publicistkinja, teoretičarka i aktivistkinja, jedna od najtalentovanijih književnica, mlađe generacije, u Srbiji, predstavit će se pred sarajevskom publikom u 19:00 sati u okviru programa “Večer sa autoricom”. Sa njom će o njenom prvom romanu pod nazivom “Ispod majice”, ali i o nizu tema koje su bitne za književnost i kulturu uopšteno razgovarati književni kritičar, kolumnista i novinar, ĐORĐE KRAJIŠNIK.

(Direktan prenos programa može se pratiti i uživo putem live streama na facebook stranici: Bosanski kulturni centar KS).

Marija Ratković je publicistkinja, teoretičarka i aktivistkinja. Poslije doktorskih studija na odsjeku Teorija umetnosti i medija na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, bavila se umjetničkim i naučnim radom u oblasti kulture sjećanja, biopolitike i forenzičke arhitekture. Od 2006. godine radi u oblastima kulture i medija. Pored dugogodišnjeg pisanja za “Vice”, “Elle”, “Peščanik”, piše za film, televiziju i pozorište. Narativni kratki film Punta Cana (2018, USA), poslije uspjeha na međunarodnim festivalima dobio je zlatno priznanje International Independent Film Awards u USA. Autorka je više dramatizacija, kratkih drama i scenarija. Dobitnica je nekoliko priznanja za aktivizam i zaštitu ljudskih prava, laureatkinja nagrade “Laza K. Lazarević” za najbolju savremenu pripovijetku 2020. godine. “Ispod majice” je njen prvi roman.

„Ispod majice je prvi roman Marije Ratković, roman kojim probija glavom kroz zid. Bol, uzbuđenje i želja za životom protkani su kroz taj udarac, prvi, uvek najteži. Marija piše jezikom koji govori, pa će onaj ko je poznaje čuti njen glas. Roman koji ljuti, izaziva, nadahnjuje i preispituje život onda kada mislimo da treba da prestane ili kada nikome nije do njega. Marija bezobrazno želi da živi onako kako ona želi, i iako smo imali prilike da je čitamo kroz mnogobrojne tekstove, taj bezobrazluk je ona sirova iskra genijalnog života koju ćete osetiti u ovom romanu.“ – Magda Janjić, novinarka i urednica

“U svom prvom romanu Marija Ratković uspeva da dekonstruiše čuveni bad girl arhetip, a da ne poklekne poznatim klišeima. Rezultat je smeo, ponekad surov roman koji otkriva istine koje svaku ženu tište ispod površine, a za koje mi, kao čitaoci, možda nismo dovoljno hrabri da nađemo reči. Srećom, dovoljno smo radoznali da ih čitamo.” – Anja Paspalj, urednica kulture magazina Elle

“Najtalentovanija spisateljica u Srbiji najzad se upisala među književnice! Nakon što smo se godinama smejali i plakali na njene kolumne, novinske tekstove, scenarija, tvitove i delili ih kao pesme koje govore nešto što bismo hteli i mi, kad bismo imali hrabrosti, Marija Ratković od sebe pravi fikciju, kako bi rekla istinu o svetu i generaciji kojoj pripada. Tako nastaje uzbudljivo štivo, knjiga zbog koje se treperi, sanja, ne spava, o kojoj se razmišlja. Knjiga u koju je moguće zaljubiti se… i zaboraviti svet, da bismo ga bolje razumeli, nakon čitanja. Emotivna, čulna, zabavna i bolna, ovo je literarna žestina koja se čita na eks i od koje vam se vrti u glavi.” – Minja Bogavac, dramaturškinja i pozorišna rediteljka.

Kraj trećeg dana Sajma „Knjige u nišama KUN” rezervisan je za šest mladih bosanskohercegovačkih autora. AZEMINA KREHIĆ, AMELA MUSTAFIĆ, ERMINA RIBIĆ, EDIN RIKALO, EMINA ĐELILOVIĆ- KEVRIĆ I LUKA BOŠKOVIĆ predstavit će se kroz razgovore o književnosti, te kroz čitanje svoje poezije i kratke proze. Sa njima će u okviru posebnog programa pod nazivom „Književni korner”, od 20:30 sati, na centralnoj sajamskoj pozornici razgovarati GORAN VRHUNC I ELVIS LJAJIĆ.

Ulaz na Sajam je besplatan, a vrata BKC-a bit će otvorena za posjetioce od 10:00 do 20:30 sati.

Dobro došli!