Više informacija o kompletnom programu i popratnim sadržajima koji su pripremljeni za posjetioce, na web stranici: https://shorturl.at/tAcYQ
U okviru tzv. zelenog projekta EU Youth Cinema: Green Deal, pokrenutog u martu 2022. godine, a koji je podržan od strane Creative Europe MEDIA, bit će prikazani obrazovni dokumentarni filmovi: „Legacy – Nasljeđe”, Yann Arthus-Bertrand, 20. 11. u 11 sati, u Galeriji BKC-a, te „Jedimo drugačije: eksperiment“, Andrea Ernst & Kurt Langbein, koji će biti prikazan u sarajevskom Cineplexx-u, 19. novembra, u 10 sati.
Diskusiju i radionicu u okviru prikazivanja ova dva filma će voditi Zehrudin Isaković. Ulaz na projekcije ovih obrazovnih dokumentarnih filmova je besplatan.
EU Youth Cinema: Green Deal
JEDIMO DRUGAČIJE: EKSPERIMENT
19. novembra, u 10 sati. u sarajevskom Cineplexx-u
ANDERS ESSEN: DAS EXPERIMENT | dokumentarni film | Andrea Ernst & Kurt Langbein | Austrija 2020 | 90 min
Teme: poljoprivreda | svjetska ishrana | proizvodnja hrane | održiva hrana | globalizacija | konvencionalna vs. organska poljoprivreda | masovna proizvodnja | poljoprivredne kooperacije
Predmeti: biologija | geografija | ekonomija | društvene nauke | politika | etika | domaćinstvo
Preporučena dob: 10+
Kratki sinopsis
Način na koji jedemo predstavlja opterećenje za klimu. Ali koliki je zaista teret CO2 i da li je tačno da naša stoka zapravo pase na poljima soje u Brazilu? Za film JESTI DRUGAČIJE: EKSPERIMENT, po prvi put je zasađeno polje sa tačno onim žitaricama, povrćem, voćem, uljaricama i travama koje završe na našim tanjirima po osobi – kao i ono što industrija između ostalog, prerađuje u stočnu hranu. Rezultat je bio da polje od 4.400 m², veličine malog fudbalskog terena, jeste potrebno jednoj ‘prosječnoj’ osobi. Dvije trećine tog prostora nalazi se u inostranstvu. Ukupno konzumiramo dvostruko više nego što nam pripada. Ako bi svi ljudi jeli ovako, bila bi nam potrebna još jedna Zemlja. Može li se nešto učiniti po tom pitanju? Tri porodice pokušavaju to istražiti na vlastitom primjeru.
Detaljni sinopsis
Kada bi svi ljudi jeli kao prosječni Evropljani, svake godine bi nam trebale dvije Zemlje. Kako trenutno funkcionira proizvodnja hrane? Možemo li to promijeniti na individualnom nivou? Koje su tu mogućnosti koje bi našu ishranu učinili održivijom?
U potrazi za odgovorima, film nas vodi u Španiju, Kolumbiju, Brazil, Indoneziju, Koreju i austrijsku dolinu Gail. Centralni dio filma čini polje označeno kao ‘hektar prosječne potrošnje’. Tu se prikazuje koje su biljke potrebne za našu ishranu i koliki dio naše proizvodnje hrane dolazi iz zemlje ili inostranstva. Film također prati tri porodice u samostalnom eksperimentu. Oni žele jesti održivije. Stoga obraćaju pažnju na proizvode lokalnih proizvođača, unose umanjene količine mesa i izbjegavaju palmino ulje. Na kraju, porodice i gledaoci dolaze do saznanja kako promjene utiču na polje.
Kurt Langbein i Andrea Ernst prikazuju uticaje naše ishrane putem slika i grafika u svom filmu JESTI DRUGAČIJE: EKSPERIMENT. Trenutno, proizvodnja hrane stvara jednaku količinu stakleničkih gasova kao i automobilski saobraćaj. Drugi dio filma bavi se načinima na koje se stvari mogu raditi drugačije. Film je također pogodan kao uvod u temu ishrane i njenih posljedica. Doprinosi podizanju svijesti o našoj proizvodnji hrane, kako u smislu negativnih efekata, tako i u smislu alternativa i mogućnosti.
Hektar prosječne potrošnje jeste nova i korisna ilustracija. Prije svega, ona prilično neutralno pokazuje da naše prehrambene navike imaju globalne posljedice. Koliko su ti efekti negativni prikazano je slikama industrijskog uzgoja i uništavanja okoliša u Kolumbiji ili Indoneziji, između ostalog. Fokus je na uticajima na okoliš i klimu, koji su također prikazani u grafikonima. Društveni problemi naše prehrambene kulture nisu glavni fokus filma, ali postoje neki primjeri u slikama i intervjuima o uslovima rada i socijalno negativnim, kao i pozitivnim efektima.
Film predstavlja poticaj za aktivno djelovanje na ličnom nivou i prikazuje moguće pristupe održivoj ishrani. Fokusira se na promjenu prehrambenih navika i potrošnje, dok teme političke mogućnosti djelovanja za promjene u poljoprivredi i zahtjevi za pravednijom svjetskom trgovinom nisu mnogo obrađeni ovim filmom.
