Više informacija o kompletnom programu i popratnim sadržajima koji su pripremljeni za posjetioce, na web stranici: https://shorturl.at/tAcYQ
EU Youth Cinema: Green Deal
U okviru tzv. zelenog projekta EU Youth Cinema: Green Deal, pokrenutog u martu 2022. godine, a koji je podržan od strane Creative Europe MEDIA, bit će prikazani obrazovni dokumentarni filmovi: „Legacy – Nasljeđe”, Yann Arthus-Bertrand, 20. 11. u 11 sati, u Galeriji BKC-a, te „Jedimo drugačije: eksperiment“, Andrea Ernst & Kurt Langbein, koji će biti prikazan u sarajevskom Cineplexx-u, 19. novembra, u 10 sati.
Diskusiju i radionicu u okviru prikazivanja ova dva filma će voditi Zehrudin Isaković. Ulaz na projekcije ovih obrazovnih dokumentarnih filmova je besplatan.
NASLJEĐE – LEGACY – 20. 11. u 11 sati, u Galeriji BKC-a
NASLJEĐE: NOTRE HÉRITAGE | dokumentarni film | Yann Arthus-Bertrand | Francuska 2021 | 101 min
Teme: energija | planeta Zemlja | divlji svijet | životinje | kapitalizam | uništavanje okoliša | ekonomski rast | okončanje resursa | zemlje u razvoju | kolonijalizam | globalizacija | sirova nafta | zračna fotografija | biografija |
Predmeti: geografija | ekonomija | politika | biologija | ekologija | etika | filozofija
Preporučena dob: 12+
Kratki opis filma:
Nakon više od deset godina filma DOM (HOME), Yann Arthus-Bertrand osvrće se na svoj život i pedeset godina angažmana s NASLJEĐEM, s poviješću svjetske energije kao zajedničkom niti vodiljom. Upečatljivi dokumentarac karakteriziraju spektakularni zračni snimci po kojima je poznat ovaj francuski fotograf i redatelj. Radi se o njegovom najosobnijem filmu do danas: oda ljepoti prirode i čovječanstva, ali i upozorenje, jer život na Zemlji nikada nije bio toliko ugrožen kao danas. Film koji nas budi, odgovara vremenu i pokazuje načine kako možemo svoje nasljeđe dovesti u sklad s ugroženim prirodnim svijetom.
Detaljan opis:
Počevši od afričke kolijevke čovječanstva, Yann Arthus-Bertrand prikazuje opojne prizore prirode s jedne strane, ali i uznemirujuće slike ogromnih stakleničkih površina u Keniji ili izbjegličkog kampa Dadaab s 500.000 izbjeglica s druge strane. Živo opisuje povijest Zemlje u fantastičnim prizorima, uglavnom iz ptičje perspektive.
Ako sažmemo povijest Zemlje u 24-satni dan, prvi život u oceanima nastaje u 06:00 ujutro, a prve biljke se uspostavljaju na kopnu oko 22:00. Ovo je početni signal za pravu eksploziju vrsta. Na temelju fotosinteze biljaka, sunčeva energija vezana u biljkama prenosi se na mesoždere putem biljojeda. Primarni fokus postojanja životinja je njihov opstanak i prenošenje vlastitih gena u obliku uspješne reprodukcije. Ljudi, koji se pojavljuju tek u 23:58:43 na našem “Zemaljskom danu”, mogu razvijati koordinirane strategije sa svojom inteligencijom i sposobnošću suradnje u zajednici i tako nadmašiti sve druge vrste. Naoružani vatrom i alatima, po prvi put postoji vrsta na Zemlji koja nije ograničena u svom širenju vanjskim prirodnim utjecajima. Film prikazuje ulogu transporta uz pomoć pripitomljenih životinja, transformaciju iz nomada u stalna naselja, razvoj poljoprivrede i važnost stočarstva.
Kada je upotreba fosilnih goriva poput uglja, nafte i plina započela kao dio industrijske revolucije, našli smo se 5 mikrosekundi prije ponoći na našem ‘Zemaljskom danu’. Uznemirujuće slike pokazuju ekscese čovječanstva u eksploataciji fosilnih goriva koja su nastajala milionima godina. Ljudi sada počinju prijelaz od čistog preživljavanja ka jednostavnijem životu. Uz spasioce u obliku gnojiva, pesticida, plastike, mehanizacije, navodnjavanja i betona, uspijevaju izgraditi ogromne gradove. Arthus-Bertrand živo izvještava da jedan litar nafte sadrži energiju 100 ljudi u jednom radnom danu i da je broj stanovnika Zemlje porastao za još 20.000 ljudi samo tokom gledanja filma. Činjenica da beskonačan rast nije moguć u ograničenom svijetu je nešto što sada doživljavamo na prijeteći način u obliku klimatske krize i izumiranja vrsta. Otapanje polarnih ledenih kapa destabilizira klimu i uzrokuje porast nivoa mora; otapanje permafrostnih tla oslobađa velike količine metana; a klimatske katastrofe poput oluja, požara, poplava i suša već dominiraju našim svakodnevnim vijestima.
Važnost raznolikosti vrsta (biodiverzitet) za funkcioniranje ekosistema a stoga i za ljude prikazana je živopisno. Nevjerovatnih milion životinjskih i biljnih vrsta je ugroženo izumiranjem u narednim godinama. Na Zemlji, 4 % divljih životinja sada je nadmašeno gigantskim 96 % domaćih životinja i ljudi. Eksplozija količine otpada, industrijskog uzgoja i ribarskih flota (nusulov je beskoristan, morske obale su uništene mrežama) jesu dalji ozbiljni problemi. U ovom trenutku, pjesnik Alphonse de Lamartine citira: ‘Čovjek nema jedno srce za ljude i jedno za životinje. Čovjek ima jedno srce ili nijedno.’
U posljednjih 50 godina već smo izgubili oko 70 % svih živih stvorenja na Zemlji. Dvanaestogodišnja Severn Cullis-Suzuki, koja je uputila dirljiv govor o najvažnijim ekološkim problemima na Svjetskom klimatskom samitu UN-a u Riju 1992. godine, i gotovo 30 godina kasnije Greta Thunberg u svom očajničkom, dirljivom apelu na Klimatskom samitu UN-a u New Yorku 2019. godine, izgovaraju svoje riječi. U svom govoru, Greta je svom auditoriju uputila rečenice poput ove: “Nalazimo se na početku masovnog izumiranja, a sve o čemu možete govoriti je novac i bajke o ekonomskom rastu koji će trajati zauvijek – kako se usuđujete?” Arthus-Bertrand zauzima jasan stav o tome: “Kako svijet koji ignorira svoju budućnost može očekivati budućnost?” Apokaliptične slike bez ljudi, snimljene tokom lockdowna zbog COVID-19 u velikim metropolama, pokazuju da se čovječanstvo može i hitno mora ograničiti u hitnim slučajevima. Rješenja su predstavljena na kraju filma. Prema Arthus-Bertrandu, nužno je da dekarboniziramo svoje živote i značajno smanjimo potrošnju fosilnih goriva. To je jedini način da spriječimo suočavanje s najmanje 3 milijarde klimatskih izbjeglica do 2070. godine.
U posljednjoj trećini filma, Yann Arthus-Bertrand govori direktno u kameru. Ovo izgleda kao posljednji, očajnički pokušaj da probudi sljedeću generaciju i natjera ih da shvate da je još uvijek važno spriječiti da se dogodi nešto još gore. Postaje jasno da se redatelj ni u kojem slučaju ne bavi širenjem straha, već osvještavanjem ljudi o malim stvarima na koje još uvijek sami mogu utjecati.
Svaka osoba može i mora učiniti nešto. Prema Arthus-Bertrandu, to uključuje izbor političara koji ozbiljno shvaćaju zaštitu klime. Kao daljnje prijedloge, on u završnici filma spominje odricanje od mesa iz industrijskog uzgoja, kupovinu regionalnog/sezonskog voća i povrća, korištenje održive banke, odricanje od pretjerane potrošnje, korištenje javnog prijevoza, smanjenje zračnog putovanja ili opsežno odricanje od betona pri gradnji kuća.
Zaključak: Ovaj divan, važan film uvodi gledatelja u vrtlog emocija. Sanjivi, prekrasni prizori (posebno iz ptičje perspektive) izmjenjuju se s izuzetno depresivnim slikama zbog kojih gledateljima naviru suze. Film jasno prikazuje razvoj čovječanstva kroz vrijeme i eksploziju populacije sa svim povezanim ekološkim problemima. Ako želite saznati o brojnim trenutnim ekološkim problemima, ovaj film je dobar izbor. Uz pratnju divne muzike Armanda Amara, ne samo da fantastični filmski kadrovi očaravaju, nego je i tekst ovog filma vrlo uvjerljiv.
