Teatarski spektakl „Ljetopis o kralju Tvrtku“ u režiji Dine Mustafića bit će izveden u Velikoj dvorani JU „Bosanski kulturni centar KS“, u ponedjeljak, 8. maja u 20 sati. Predstava je nastala po istoimenom romanu Jasmina Imamovića, dok je dramatizaciju uradio poznati dramski pisac Željko Hubač. Zbog ograničenog kapaciteta dvorane besplatne ulaznice za ovu predstavu, koja se dešava u okviru manifestacije Dani Kantona Sarajevo, će se preuzimati na portirnici JU BKC KS (Branilaca Sarajeva 24.) radnim danima od 10 do 19 sati, a vikendom od 10 do 16 sati.
Predstava će također biti izvedena u istoj dvorani 8. i 9. maja u terminu od 11 sati, za organizovane posjete školske djece.
Ulaz je slobodan.
Tekst se bavi životom velikog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i dramski je prikaz ove velike historijske ličnosti BiH i Balkana. Akcent dramske predstave je na unutrašnjim odnosima njegovog porodičnog i društvenog okruženja u kojem je živio i djelovao. Predstava je istovremeno i melodrama o privatnom životu Kralja Tvrtka.
Autorsku ekipu projekta, osim Dine Mustafića i Željka Hubača, čine renomirani umjetnici iz BiH: scenograf Osman Arslanagić, kostimograf Amra Zulfikarpašić, dok je muziku komponovao Damir Imamović.
U predstavi igraju poznati bh. glumci: Muhamed Hadžović, Senad Bašić, Kaća Dorić, Helena Vuković, Vanja Matović, Mirna Jogunčić, Mirza Ćatibušić, Elmir Krivalić, Mehmed Porča, Enes Salković.
Projekat je nastao uz podršku Vlade Kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta KS i drugih partnera i sponzora.
Produkciju projekta vode JU “Bosanski kulturni centar KS” i UG „Scena“, dok su producenti projekta Jasmin Duraković i Amira Kudumović.
Više informacija o programima JU „Bosanski kulturni centar KS“, koji se dešavaju u okviru manifestacije Dani Kantona Sarajevo, zainteresovani mogu pročitati putem linka: https://bit.ly/3nbhttV
CJELOKUPAN PROGRAM OVE MANIFESTACIJE, KOJA SE DEŠAVA POD POKROVITELJSTVOM VLADE KANTONA SARAJEVO MOŽE SE VIDJETI U PDF DOKUMENTU PUTEM LINKA: https://bit.ly/422t7Xb
Radujemo se vašem dolasku!
O razlozima zašto JU BKC KS producira ovaj projekat direktor Jasmin Duraković kaže:
- Naša javna ustanova je jedna od strateških institucija kulture u Sarajevu i želimo sa projektima poput ovoga da budemo aktivni dio tekuće umjetničke produkcije u gradu i BiH. Također, namjera je da naši projekti budu posvećeni afirmaciji kulturnog i historijskog naslijeđa ove zemlje. Pozorišna predstava po romanu o velikom vladaru Kralju Tvrtku je idealna prilika za to.
Roman “Ljetopis o kralju Tvrtku” objavljen je prije nekoliko godina i naišao je na veliki odziv publike u BiH i regiji, kao i vrlo pozitivnu recepciju kod književne javnosti.
O romanu pisac Faruk Šehić je napisao:
Riječ je o romanu koji je ispisan u prvom licu iz ugla ljetopisca i velikog dijaka koji se u knjizi zove Hotjan. Njegova ispovijest je priča o prvom i najvećem bosanskom kralju, o srednjovjekovnoj Bosni s kraja 14. stoljeća… Roman je obilato potkrijepljen historijskim činjenicama, obiljem citata i originalnih listova, povelja i drugih dokumenata koji svjedoče o napretku i snazi tada najveće banovine, a zatim kraljevstva.
Slično je o romanu pisao književnik Mile Stojić:
- Roman Jasmina Imamovića Ljetopis o kralju Tvrtku, tematski zahvaća srednjovjekovnu bosansku povijest, jedan nedovoljno istraženi i u novije vrijeme često mitologizirani diskurs. Ali, Imamović ne piše historijski roman, on stvara roman o povijesti na temelju dostupnih znanstvenih fakata. On, dakle, ne slijedi i ne iznosi, poput historičara, puku rekonstrukciju događaja, već kao pisac ulazi u dramu bosanskog srednjovjekovlja, u vrijeme kad je vladao bosanski kralj Tvrtko Kotromanić. Dramu koja se ponavlja sve do naših dana, a to ponavljanje mogli bismo nazvati paradigmom bosanskog udesa, gdje jedna mala evropska država uvijek iznova biva plijen interesa velikih evropskih sila.
Prema mišljenju beogradskog pisca Filipa Davida, autor, nalazeći snažno uporište u istorijskoj građi uspješno približava jedno vrijeme važno za Bosnu i njenu istoriju, sa očevidnim asocijacijama na vrijeme sadašnje.
“U ovom romanu-hronici pisac objektivno sagledava period stvaranja i uzdizanja Bosne, uspešno prožimajući fikciju i istorijska dokumenta. Roman stiže u pravo vrijeme da bolje upoznamo prošlost kako bismo bolje razumjeli sadašnjost, današnju Bosnu, njene korijene i savremene dileme”, napisao je Filip David.