U okviru prvog dana Sajma Knjige u nišama KUN u multimedijalnoj sali BKC-a, u 13:00 sati biće održan program Fakulteta političkih nauka Sarajevo pod nazivom „Ruke koje čitaju“. Program će realizovati studentice Odsjeka za komunikologiju: Selma Melez, Amela Mahović i Sara Delić, dok će u ime Instituta za društvena istraživanja FPN učestvovati: Emina Adilović – viša stručna saradnica za istraživanje i Sanel Huskić – viši stručni saradnik za kvalitet .
Projekat tematizira fakultetske bibliotečke usluge koje kroz proces visokoškolskog obrazovanja koriste slabovidni studenti Nadina Imamović i Emrah Tepić. Nažalost, samo nekoliko fakulteta na Univerzitetu u Sarajevu, među kojima i Fakultet političkih nauka, posjeduje posebne skenere koji umnogome olakšavaju učenje slijepim i slabovidnim studentima. Fakultet političkih nauka uz nesebičnu podršku osoblja biblioteke, te vođen mišlju da obrazovanje i znanje kao esencijalne društvene vrijednosti treba učiniti dostupnim svima, konzistentno ulaže velike napore u pogledu prilagodbe literature i slabovidnim studentima.
UČESNICI:
1. Emina Adilović – viša stručna saradnica za istraživanje
2. Sanel Huskić – viši stručni saradnik za kvalitet
U partnerstvu sa drugim javnim univerzitetima iz Banja Luke, Istočnog Sarajeva i Mostara, Univerzitet u Sarajevu već sedam godina strateški radi na naučnoistraživački zasnovanom promicanju, razvoju i unapređenju medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini kako bi se sukcesivno pristupilo prevazilaženju drugog vala digitalnog jaza koji se odnosi na posjedovanje znanja, vještine i vrijednosti nužnih za digitalno doba.
Prema rezultatima prikazanim u knjizi Medijska i informacijska pismenost: Istraživanje i razvoj (2020), jedna petina ispitanih nastavnika i bibliotekara u Bosni i Hercegovini ne smatra da vlada osnovnim informacijama o tome šta medijska i informacijska pismenost predstavlja, upućujući tako na potrebu za kontinuiranim radom ne samo na vještinama za podučavanje, već i kritičko promišljanje i kotekstualizirano razumijevanje MIP-a kao kroskurikularne kompetencije.
Više od 200 učesnika: nastavnika, bibliotekara, direktora i stručnih saradnika iz više od 30 osnovnih i srednjih škola iz Bosne i Hercegovine, uspješno je prošlo obuku iz medijske i informacijske pismenosti, koju je organizirao Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu sa partnerima.
Obuku je realiziralo 30 predavača iz različitih institucija – univerziteta, instituta, regulatornih tijela, nevladinog sektora.
– Glavni ciljevi programa obuke bili su razvijanje međuprofesionalne saradnje kroz sve predmete u školama i razvoj medijske i informacijske pismenosti kao ključne kompetencije u društvu koje je doživjelo digitalnu transformaciju i prepoznaje potrebe novih generacija – naglašava prof.dr. Emir Vajzović, rukovodilac Instituta i voditelj projekata medijske i informacije pismenosti.
S obzirom na ulogu bibliotekara i nastavnika kao ključnih i ciljanih skupina te nezaobilaznih partnera u izvođenju aktivnosti i zajedničkom razvoju medijske i informacijske pismenosti u obrazovnim sistemima, te slijedeći preporuke i smjernice dosadašnjih aktivnosti, savjetovanja i istraživanja, program obuke u preko trideset škola širom Bosne i Hercegovine fokusirao se na dva segmenta: nastavak razvijanja MIP kompetencija u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj, Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Kantonu Sarajevo kao i unapređivanje međuprofesionalne saradnje kroz sve predmete u školama.
Metodološki pristup aktualizaciji medijske i informacijske pismenosti u školama zamišljen je na osnovama vođenog istraživačkog učenja. Nužan korak bio je da se ovaj pedagoški pristup predstavi ne samo nastavnicima i bibliotekarima, već i direktorima škola, stručnim saradnicima, i na koncu učenicima, kako bi svi uključeni u obrazovni proces razumjeli značaj razumijevanja kompetencija medijske i informacijske kao integralne vještine, a istraživački pristup kao ključni faktor učenja.
Ova aktivnost održana je u sklopu projekata „Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj – Faza II“ koje su podržali EU i UNESCO.
