JU „Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo“ organizuje jubilarno, dvijestotine i prvo  izvođenje monodrame „Ćorkan“. Ovaj pozorišni komad, nastao prema motivima pripovijetke Ive Andrića „Ćorkan i Švabica“,  predstavlja jedan od najvažnijih autorskih projekata glumca Harisa Burine, a bit će odigran u srijedu, 15. decembra, u 20 sati, u Galeriji BKC-a. Predstava je prvi put premijerno izvedena 2011. godine, a u proteklih 10 godina doživjela je dvije stotine uspješnih izvođenja na pozornicama u Bosni i Hecegovini, ali i širom regiona i Europe. Haris Burina potpisuje adaptaciju, režiju, izbor kostima i scenografije, dok je muziku za monodramu komponovao Davor Sučić alijas „Sejo Sexon“ iz grupe Zabranjeno pušenje.

Medijski pokrovitelj je radio Antena Sarajevo.

Ulaznice po cijeni od deset konvertibilnih maraka se mogu kupiti na recepciji BKC-a od ponedjeljka, 6. 12. svakim danom osim nedjelje, u periodu od 8:00 – 16:00 sati.  Ulaznice se mogu rezervisati putem telefona 033/586 – 776, a preuzimaju se najkasnije 24 sata od momenta rezervacije.

Monodramu “Ćorkan” Burina je radio po Andrićevoj pripovijesti o “Ćorkanu”, sinu Ciganke i Anadolca, koji nije samo “luda cijele kasabe”, već je njezin simbol, jer ironično, najveća “luda” je i najsuvislije biće. Pozorišni komad, koji Burina smatra svojim najznačajnijim djelom i u kom pokušava povući paralelu sa današnjim vremenom, govori o ljubavi i životu, ali iznad svega o moralu i čovječnosti. Ideju o postavljanju na scenu monorame prema tekstu Andrićevog Ćorkana, Burina je imao dugi niz godina tokom kojih je napisao više adaptacija. Čak je, kako sam kaže, svojevremeno obilazio i pećine u okolini Višegrada, u kojima je, prema Andrićevom pisanju, Ćorkan spavao, da bi na kraju uradio konačnu verziju koja je premijerno izvedena 2011. godine. Haris Burina je kako kaže, na taj način ostvario svoju dugogodišnju želju da tumači lik “Ćorkana”, koji na simboličan način predstavlja paradigmu duše bosanskog čovjeka. Svoju tvrdnju potkrijepio je činjenicom da je “dao od sebe sve što zna, može i umije da realizuje ovaj projekat koji je pretakanje njegovog sna u javu”.

Na simboličkom planu, Ćorkan je lik koji najbolje oslikava stanje kasabe u pripovijetci i stanje svijeta u globalu. U svijetu koji je “cirkusantski” i nesiguran kao Švabicina žica po kojoj hodi i s koje donosi pometnju u kasabu postajući tijelo žudnje muškog dijela kasabe i najveći nespokoj ženskog dijela kasabe, ironično, najveća “luda” je i najsuvislije biće. Ponižen u cirkusantskom svijetu nailazećeg zla i nesreće, Ćorkan poručuje: “Ja nisam ni dovoljno pismen ni dovoljno bogat, ali vidi Ćorkan sve i zna Ćorkan sve.”

Haris Burina  je priznati bosanskohercegovački filmski i pozorišni glumac. Rođen je u Zenici, završio je Akademiju scenskih umjentosti prije rata. Bio je član prve postave kultne „Audicije“, a ostvario je i niz zapaženih uloga krajem osamdesetih godina (predstave „Tetovirano pozorište“ i „Mjesečeva predstava“, fimovi „Otac na službenom putu“ i „Kuduz“). Devedesetih godina je živo u Francuskoj, gdje je osnovao pozorište „La Fenetre“ (Prozor), gdje je uradio evropski nagrađivanu predstavu „Ptice Sarajeva“. Za ulogu u istoj dobio je nagradu za najboljeg evropskog glumca na festivalu u Edinburgu. Ostvario je zapažene uloge u brojnim filmskim i tv projektima („Nafaka“, Nebo na krajolikom“, „Go West“, „Sevdah za Karima“, „Lud zbunjen normalan“, „Dobrodošli u Orient Express“ i drugi).  Stalni je član ansambla Zeničkog narodnog pozorišta.