U četvrtak, 10. 12. 2020. godine u JU “Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo“ sa početkom u 19,00 sati, bit će upriličena multimedijalna promocija druge knjige poezije sarajevskog pjesnika Gorana Vrhunca, objavljene 2020. godine pod nazivom “Ranjeni golub iznad sarajevskih bara.“

Goran Vrhunc rođen je u Sarajevu 29. 11. 1982. godine. Diplomirao je na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Objavljivao je u regionalnim i inostranim publikacijama. Prvu zbirku poezije “Opstojnost“ objavio je 2016. godine. Obje knjige objavljene su u izdanju Udruženja umjetnika “Planet poezija“ iz Sarajeva.

Na promociji, koja će biti realizirana po ideji Sanele Nuhanović, osim samog autora, učestvovaće i gosti: Dijana Beljan, Nejla Bihorac, Mirza Okić, Ahmed Burić i Enes Ibričević. U sklopu promocije premijerno će biti prikazan i kratki poetski film “Njegovom“, snimljen prema motivima istoimene pjesme iz knjige.

Podsjećamo publiku na pridržavanje epidemioloških mjera.

Iz recenzija izdvajamo:

U ovoj, drugoj po redu knjizi poezije Vrhunc je višestruko moćniji nego u Opstojnosti, kako je naslovljena njegova prva knjiga, kojom je, uzgred rečeno, snažno iskoračio na sarajevsku pjesničku scenu, i ne samo sarajevsku. To da je moćnija ne treba promatrati kao puki dojam nego, i prije svega, kroz činjenicu da je stilski dotjeranija, tematski gotovo unikatna (makar u ambijentu na koji se dominantno poziva), da je književno, odnosno estetski otišla dalje, te da u odnosu na ovdašnje prilike otvara nova poglavlja za laičku i stručnu raspravu na temu poezije kao ogledala naše stvarnosti i kao nesporne mjerne jedinice za tu stvarnost.

Rasim Zlatan Pršte

pjesnik i aforističar

U suštini, ovdje je riječ o poeziji i jadu jedne gradske duše iz grada bez boga i svijetu bez svijesti, koja svjedoči vlastitoj svakodnevnici s motivima solitera, bulevara, trotoara, grobova, smrti, ljubavi… Ni nakon drugog, ili trećeg čitanja nisam siguran da se tu radi o samo jednom gradu. Pored nabrojanog, Vrhunc se dotiče najčešćeg poetskog pramotiva – od iskona do danas i ubuduće – otuđenosti. Vrhunc je vlastitim poetskim pristupom provokativan i cinično izazovan, zaziva univerzalnost kroz kratku, ali ne i narativnu poetsku formu, kako to često čine etablirana pjesnička imena. Upotrebom opštepoznatih slika, poput masovnih filmskih scena uz kristalizirane motive bez dodanih pooštrenih metafora, na svojstven i minimalistički način prožima vlastiti unutrašnji svijet i monologe prljavim zidovima, stepeništima, haustorima, te ih na taj način nastoji izložiti (prihvatljivije je možda opjevati) na posve prijemčiv način, tako da se poruka mora otvoriti i dostići univerzalno, ili će zauvijek ostati nedokučena.

Dino Porović

književnik