Nakon sarajevske i tuzlanske premijere, teatarski spektakl „Ljetopis o kralju Tvrtku“ bit će ponovo izveden u Sarajevu, u okviru Festivala Baščaršijske noći, u srijedu, 27. jula, u 21 sat na platou – atriju unutar austrougarske tvrđave na Spomen-parku Vraca.

Predstava će na ovom mjestu biti simbolično izvedena na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine protiv fašizma.

Tim povodom je proteklih dana na Vracama trajala i velika akcija čišćenja prostora unutar austrougarske tvrđave, a koju su sprovodili Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo u saradnji sa KJKP “Rad” i “Park”.

Ulaznice za predstavu će biti besplatne, ali će zbog ograničenog kapaciteta prostora tvrđave njihov broj biti limitiran na 120. Zainteresovani će moći preuzeti ograničen ulaznica na blagajni JU „Bosanski kultutni centar KS“ (Branilaca Sarajeva 24.) u srijedu 27. jula od 9 do 13 sati.

Izvođenje predstave na Spomen-parku Vraca se realizuje u organizaciji JU „Bosanski kulturni centar KS“ i SABNOR-a KS.

Isti dan, u srijedu 27. jula,  Savez antifašista i boraca NOR-a u Kantonu Sarajevo – SABNOR KS, će na prostoru Nacionalnog spomenika Spomen-parka Vraca, od 10 do 18 sati, održati prigodan program povodom obilježavanja 27. jula – Dana ustanka naroda Bosne i Hercegovine protiv fašizma.

U 10 sati, će biti upriličeno slikanje mladih umjetnika na velikom platnu, impresije na temu „USTANAK“, što se odnosi i na grafitere, kao svojevrsnu Gerniku koja će biti darovana Historijskom muzeju za projektovani “Paviljon antifašizma“.

U 12 i 30 sati bit će predstavljanje aktivnosti na reparaciji spomenika Stratište –„Žena borac“ na Vracama.

U 13,00 sati održat će se polaganje cvijeća i obilazak memorijalnog parka.

U 14,00 sati, Bit će održan prigodan čas historije o Danu ustanka i memorijalnom kompleksu.

U 15:00 sati, bit će predstavljeno djelovanje nevladinih organizacija i udruženja slične provenijencije i plasman na društvene mreže

U 16,00 sati održat će se ambijentalna tribina u sklopu memorijala sa eminentnim gostima pod geslom „Padaj silo i nepravdo“ ili „Za šta bi danas bilo neophodno izraziti nezadovoljstvo i na koji način?“.

U 17,00 sati nastupit će DJ animator, a nakon njega polaznici pop-rock škole sa prikladnim muzičkim programom, sve do početka pozorišne predstave.

U 21 sat, na prostoru tvrđave bit će izvedena predstava „Ljetopis o kralju Tvrtku“.

Predstava „Ljetopis o Kralju Tvrtku“ nastala je u režiji Dine Mustafića po istoimenom romanu Jasmina Imamovića, dok je dramatizaciju uradio poznati dramski pisac Željko Hubač.  Produkciju projekta vode  JU “Bosanski kulturni centar KS” i UG „Scena“, dok su producenti projekta Jasmin Duraković i Amira Kudumović.

Tekst se bavi životom velikog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i dramski je prikaz ličnosti ove velike historijske ličnosti BiH i Balkana. Akcent dramske predstave je na unutrašnjim odnosima njegovog porodičnog i društvenog okruženja u kojem je živio i djelovao. Predstava je istovremeno i melodrama o privatnom životu Kralja Tvrtka.

Autorsku ekipu projekta, osim Dine Mustafića i Željka Hubača, čine renomirani umjetnici iz BiH: scenograf Osman Arslanagić, kostimograf Amra Zulfikarpašić, dok je muziku komponovao Damir Imamović.

U predstavi igraju poznati bh. glumci: Muhamed Hadžović, Senad Bašić, Kaća Dorić, Helena Vuković, Vanja Matović, Mirna Jogunčić, Mirza Ćatibušić, Elmir Krivalić, Mehmed Porča, Enes Salković.

Osim u velikoj dvorani JU „Bosanski kulturni centar KS“ planirano je da se predstava igra i u ambijentalnim prostorima srednjevjekovnih tvrđava i kula u BiH, ali i u drugim teatarskim kućama i kulturnim centrima u BiH i regiji.

Projekat je nastao uz podršku Vlade Kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta  KS i drugih partnera i sponzora.

O SPOMEN PARKU VRACA

Spomen-park nalazi se u dijelu sarajevskog naselja Vraca, smještenog na sjevernim padinama Trebevića. Nacionalni spomenik obuhvata zemljište označeno kao k.č. broj: 1173 i 170 (stari premjer) i  3077 i 3078 (novi premjer), k.o. Novo Sarajevo II, broj z.k. uloška CXXX/541 i CXXXV/72, općina Novo Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine.

Predio Vraca, na kojem je izgrađen Spomen-park, je smješten u zoni individualnog stanovanja brdskih dijelova grada, sa dosta zelenila. Spomen-park je smješten na dominantnoj koti, na prostoru oko austrougarske tvrđave. Prostor kompleksa je sa svih strana ograničen kolskim komunikacijama i zaokružuje cjelinu od oko 6,0 ha. Položaj kompleksa u odnosu na grad je takav da on dominira nad dijelovima naselja iznad kojih se nalazi – Grbavica i Kovačići, a vidljiv je i sa drugih lokacija u gradu. Nadmorska visina kompleksa je cca. 642,00 m nadmorske visine, te je za 118,00 m viši od prostora Grbavice. Sa ovog prostora pruža se dobar pogled na novoizgrađeni dio grada, kao i prema okolnim brdima.

Cjelokupan kompleks je smješten na jednom grebenu eliptičnog oblika, koji se proteže od jugoistoka prema sjeverozapadu. Morfološki, ovaj izduženi brijeg se pruža strmim stranama u svom zapadnom dijelu i znatno blažim u istočnom, tj. sjeveroistočnom dijelu prema okolnom prostoru. Na samom vrhu se nalazi manji plato na kojem je smještena austrougarska tvrđava. Najviša kota terena je na 678 m nadmorske visine.

Historijski podaci:

U doba  austrougarske uprave izgrađen je niz fortifikacijskih objekata, kasarni, festunga i karaula oko Sarajeva, ali i ostalih mjesta u BiH. Krajem XIX stoljeća Austro-Ugarska, na obroncima Trebevića na južnom dijelu grada, na prostoru koji je na austrougarskim kartama označen imenom VRATCA, što po nazivu asocira na mala vrata kroz koja se ulazilo u grad, gradi utvrdu.

Izgradnja vojne tvrđave se završava 1898. godine. Fortifikacijski objekat na Vracama građen je kao “blokhauz”,  kamena utvrda kakve se grade duž komunikacija i saobraćajnica. U prvoj fazi izgradnje, ovakvi objekti su građeni od kamena, kao izuzetno masivni. U drugoj fazi gradnje, poslije 1903. godine, ovakvi objekti grade se od betona i armiranog betona.

Za vrijeme II svjetskog rata, pored stradanja u sarajevskim zatvorima, na Vracama i drugim stratištima na području Sarajeva (Merhemića ciglana u Velešićima, Bentbaša, Kozija ćuprija, Hreša i dr.), vršena su masovna hapšenja i deportiranje građana Sarajeva u nacističke logore širom Evrope. Tako je u periodu od maja do decembra 1942. godine iz Sarajeva, bez suđenja, odvedeno u koncentracione logore preko 1300 ljudi.

„Smatra se da je za vrijeme trajanja rata, kroz sarajevske logore prošlo oko 103.000 lica. Od toga je na području Sarajeva likvidirano 24.000….

Iz grada Sarajeva i njegove bliže okoline učestvovalo je u oružanim jedinicama JA oko 16.000 boraca. 2.039 boraca, od kojih je 26 narodnih heroja, je poginulo. Imena 9.091 žrtve fašističkog terora nalazila su se na zidovima atrija tvrđave. Ako se tom broju dodaju i imena žrtava nacističko-fašističkog bombardovanja grada u toku 1941. godine, dobije se broj od blizu 12.000 žrtava – gotovo svaki sedmi stanovnik tadašnjeg Sarajeva.“ (Odbor za izgradnju Spomen-parka, grupa autora, 1985. godine)

U tom periodu, objekat tvrđave Vraca je pretvoren u službeno stratište i gubilište gdje su ubijani građani grada Sarajeva, bilo u pojedinačnim ili masovnim egzekucijama. Na Vracama su, od sredine 1941. godine pa tokom cijelog četverogodišnjeg rata, vršena stalna pogubljenja. Vršena su masovna ubijanja, a sa približavanjem kraja II svjetskog rata ubijanja su postala intenzivnija. Ubijani na Vracama su i sahranjivani na Vracama. Također, na tom mjestu je zakopavana i većina zatočenika ubijenih ili preminulih u policijskim mučilištima u Sarajeva.

Poslije II svjetskog rata, tvrđava na Vracama je bila napušteni vojni objekat. Budući da su Vraca, stratište i gubilište u gradu Sarajevu, postala sinonim otpora i borbe građana protiv fašizma, na ovom mjestu je izgrađen Spomen-park, a tvrđavi je data muzejska namjena.

Monumentalno zdanje otvoreno je 25. novembra 1981. godine. Izgradnjom je rukovodio Odbor za izgradnju Spomen-parka kojeg je imenovala Skupština grada Sarajeva. Predsjednik Odbora za izgradnju je bio Rato Dugonjić. Nakon izgradnje Spomen-parka, objavljena je i ilustrirana publikacija 1985. godine.

Kompleks Spomen-park Vraca zbog svog izuzetnog strateškog položaja sa kojeg je vizualno dobro pregledan grad Sarajevo, u ratu 1992-1995. godine, služio je kao mjesto odakle je grad Sarajevo gađan iz teškog topovskog naoružanja i snajpera. Spomen-park Vraca je bio jedan u nizu položaja koji su činili obruč oko opkoljenog grada, na koji je postavljeno teško naoružanje. Cijeli kompleks je devastiran, kako tvrđava i pojedinačna spomen-obilježja, tako i parkovske površine, platoi, stepeništa i dr.

2.

Memorijalni kompleks Spomen-park Vraca na Vracama posjeduje kulturno-historijske, umjetničke, arhitektonske i pejzažne vrijednosti. Također, predstavlja i spomen-obilježje žrtvama fašističkog terora i jedinicama JA, koje su uz podršku građana Sarajeva, 6. aprila 1945. godine, oslobodile Sarajevo. Spomen-park Vraca predstavlja i kompleks dokumentarne vrijednosti – pojedinačnim obilježjima ispisana je jedna epoha iz novije historije grada.

Spomen-park Vraca sadrži sve elemente kompleksnog arhitektonskog, estetskog i pejzažnog rješenja. Arhitektonske vrijednosti ogledaju se kako u izgledu pojedinačnih spomenika, tako i u rješenju cjelokupnog kompleksa. Prisutan je i bogat hortikulturni sadržaj: uz sačuvane fragmente primarne autohtone zajednice borove šume i drugih dendro vrsta (crni bor, bagrem i lipa), ukomponirano je i više grupacija ukrasnog visokog drveća, grmlja i cvijeća.

Umijećem projektanta Vladimira Dobrovića, skulptora Alije Kučukalića i pejzažiste Aleksandra Maltarića, postignuta je harmonija kompozicije biljnih vrsta, žive vode i kamena, koja ima estetske, dekorativne, pejzažne i ambijentalne vrijednosti.

Kompleks Spomen-parka se sastoji od sljedećih elemenata/sadržaja:

1.       ulazni plato,

2.       obilježje na stratištu,

3.       skulptura – spomenik Ženi borcu,

4.       vidikovac,

5.       vječna vatra sa fontanom,

6.       ceremonijalni plato,

7.       obilježje posvećeno poginulim borcima grada,

8.       obilježje narodnim herojima sa kosturnicom,

9.       obilježje posvećeno borcima pokreta otpora u gradu sa Titovim   priznanjem borcima u okupiranim gradovima,

10.   atrij – obilježje žrtvama fašizma sa Titovom porukom,

11.   izložba “Svjedočanstvo o borbi”, smještena u tvrđavi

12.   obilježje posvećeno jedinicama NOV-e koje su učestvovale u operaciji oslobođenja Sarajeva.

U istočnom dijelu nalazi se spomen-obilježje „Ženi borcu“ i na njemu kamena ploča, koja, iako fizički odvojena od glavnog dijela kompleksa, predstavlja njegov sastavni dio. Prema navodu Džemila Šarca, među žrtvama fašističkog terora i genocida bilo je 4.113 žena, a među poginulim borcima 208 žena.

Obilježje poginulim borcima sa imenima 2.013 ljudi stradalih u jedinicama NOV-e, predstavlja jedan od središnjih elemenata kompleksa. Imena poginulih boraca nalaze se uklesana na granitne prizme duž aleje koja vodi od ceremonijalnog platoa do obilježja narodnim herojima. Prema navodu Džemila Šarca, na ovim zidovima bilo je uklesano 2.057 imena poginulih boraca NOR-a, od kojih je 755 predstavljalo nosioce antifašističkog otpora u Sarajevu. Od ukupnog broja poginulih boraca, bilo je 878 Srba, 565 Muslimana, 335 Jevreja, 209 Hrvata i 70 ostalih.

Spomen-kosturnica narodnih heroja grada Sarajeva, podignuta 1949. godine, koja se nalazila u Velikom parku, 1981. godine je prenesena na Vraca. Nakon ekshumacije grobova, na Vracama iznad grobnice je postavljeno novo obilježje u vidu granitne prizme u centru kruga, a stare nadgrobne ploče su deponirane u Historijskom muzeju BiH. Imena 26 poginulih narodnih heroja, uklesana na granitnim gromadama poredanim kružno oko centralne prizme uz spomen-kosturnicu, su: Janko Balorda, Aleksa Bojović  Boki, Adem Buća, Mahmut Bušatlija  Buša, Miljenko Cvitković, Dušan Dašić  Pajić, Mustafa Dovadžija  Mujo, Jusuf Đonlić, Elijas Engel  Ilija, Ahmet Fetahagić  Čelik, Pavle Goranin  Ilija, Avdo Hodžić  Hodža, Gliša Janković, Ravijojla Janković, Boriša Kovačević  Šćepan, Radojka Lakić, Omer Maslić, Branko Milutinović  Obren, Vaso Miskin  Crni, Slobodan Princip  Seljo, Miladin Radivojević, Branko Šurbat  Bane i Slaviša Vajner  Čiča.

Objekat austrougarske tvrđave je građen od tesanog kamena, sa dva obzidana dvorišta – atrija i centralnog spratnog dijela. Ulaz u objekat je sa sjeveroistočne strane, tj. sa ravnijeg dijela kompleksa. Svi zidovi tvrđave su rađeni od kamena, dok je međuspratna konstrukcija rađena od željeznih nosača sa ispunom. U tvrđavi Spomen-parka nalazila su se osnovna dva sadržaja:

–     u dva atrija bilo je upisano 9.091 ime žrtava fašističkog terora sa nekadašnjeg užeg područja grada Sarajeva. Prema navodu Džemila Šarca, od 9.091 žrtve, bilo je 1.100 djece, 7.092 Jevreja, 1.427 Srba, 412 Muslimana, 106 Hrvata i 55 ostalih;

–     u unutrašnjosti tvrđave se nalazila izložba «Svjedočanstva o borbi Sarajeva».

Izložba «Svjedočanstva o borbi Sarajeva» je otvorena 25. novembra 1981. godine u unutrašnjosti tvrđave. Bila je prezentirana kroz reproducirane i uvećane fotografije, dokumente, hemerotečki materijal, karte, likovna ostvarenja, trodimenzionalne predmete. Više od 750 eksponata je bilo izloženo na rešetkama, panoima, u vitrinama i karuselima.

Predmeti su u većem broju bili vlasništvo Muzeja revolucije (današnjeg Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine), ali je bilo i predmeta (uglavnom fotografija) pozajmljenih, te potom reproduciranih od privatnih lica, učesnika NOP-a i NOB-e.

Tokom ratnog perioda (1992. do 1995. godine) postavka Spomen-parka Vraca je uništena.