Na Javnoj tribini povodom 1. marta-Dana nezavisnosti BiH učestvuju: Dragan Bursać, Nerzuk Ćurak, Dragan Markovina, Jasmin Duraković

Na Javnoj tribini povodom 1. marta-Dana nezavisnosti BiH učestvuju: Dragan Bursać, Nerzuk Ćurak, Dragan Markovina, Jasmin Duraković

Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. marta, u 17:00 sati, u galeriji BKC-a održat će se Javna tribina pod nazivom „Šta nama znači Prvi mart?“ U okviru tribine će govoriti ugledni profesori, pisci, novinari, društveno-politički i kulturni radnici: Dragan Bursać, Nerzuk Ćurak, Dragan Markovina, Jasmin Duraković i drugi.

Ulaz na program je besplatan, uz pridržavanje VPT (vakcinisan/prebolovao/testiran) pravila.

Dragan Bursać je odrastao u Bosanskom Petrovcu gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Sremskoj Mitrovici. 2002 godine diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Banja Luci. Profesor je filozofije i sociologije. Živi i radi u Banja Luci. Novinarstvom se počinje baviti 1998. u studentskom magazinu BUM. Nakon diplomiranja počinje raditi kao novinar na Radio Banjaluci. Od 2009. do 2016. zaposlen je kao novinar i kolumnista BUKA portala. 2014. počinje objavljivati kolumne za Al Jazeera Balkans. Redovan je kolumnista Al Jazeera Balkans i portala Radio Sarajevo. Regionalno objavljuje na portalima Autonomija (Vojvodina)  i Antena M (Crna Gora).

Književni rad: Godine 2018. u izdanju izdavačke kuće “Samouprava” izdaje prvu zbirku kratkih priča “PTSP SPOMENAR”. Godine 2021. primljen je u članstvo P.E.N. Centra Bosne i Hercegovne/ A World Association of Writers.

Nagrade i priznanja

  • 2013. Godišnja nagrada UNICEF-a za poseban novinarski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta
  • 2014. Novinarska nagrada “Srdjan Aleksić” za kontinuirano izvještavanje o marginalizovanim grupama i razvoju društveno odgovornog novinarstva
  • 2017. Ujedinjene Nacije Bosna i Hercegovina Priznanje za novinarski doprinos informisanju i promociji ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. https://bosniaherzegovina.un.org/bhs/about/about-the-un
  • 2018. Europska Novinska Nagrada (European Press Prize) u kategoriji mišljenje za kolumnu “Treće strijeljanje dječaka Petra iz Konjica”  objavljenu na Al Jazeera Balkans.
  • 2018. Godišnja nagrada u kategoriji “Novinar Godine” Društvo Novinara Bosne i Hercegovine
  • 2018. Povelja Počasnog Gradjanina Bosanskog Petrovca za razvoj i opći napredak Općine Bosanski Petrovac
  • 2021. Godišnja regionalna nagrada „Mirko Đorđević“ za najboljeg novinara na eksjugoslovenskom prostoru Godišnja nagrada Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV)
  • 2021. Nagrada- Njemačka asocijacija za Jugoistočnu Evropu Südosteuropa-Gesellschaft http://sogde.org priznanje za hrabre novinare iz Jugoistočne Evrope za njihov izvanredan rad i doprinos demokratiji, vladavini prava i slobodi medija u regionu.

Nerzuk Ćurak doktor je političkih znanosti, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, esejist, znanstveni publicist, novinar, urednik,  javni intelektualac, mirovni aktivist… Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu vodi sljedeće kolegije: Geopolitika, Međunarodna sigurnost, Nauka o miru, Međunarodna zajednica i upravljanje konfliktima. U Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, u okviru master studija Upravljanje državom i nevladinim organizacijama, voditelj je modula Civilno društvo i nevladine organizacije. Na Sveučilištu u Mostaru voditelj je kolegija Suvremena geopolitika i Znanost o miru. Član je Udruženja za političke nauke u Bosni i Hercegovini i član Regionalnog odbora Centra za napredne studije Jugoistočne Evrope Sveučilišta u Rijeci. Voditelj je prve generacije doktorskog studija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu gdje predaje Geopolitičke studije suvremenog svijeta i Istraživanje mira u regionalnoj perspektivi. Šef je Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija na istom fakultetu. Član je odbora za političke nauke ANUBiH i PEN Centra BiH.

Autor je knjiga Geopolitika kao sudbina: Slučaj Bosna. Postmodernistički ogled o perifernoj zemlji (Sarajevo, 2002),  Dejtonski nacionalizam (Sarajevo, 2004), Obnova bosanskih utopija. Politologija, politička filozofija i sociologija dejtonske države i društva (Sarajevo-Zagreb, 2006), Filozofija zagrljaja (Rabic, Sarajevo, 2009), Izvještaj iz periferne zemlje. Gramatika geopolitike ( FPN, Sarajevo, 2011), Rasprava o miru i nasilju. (Geo)politika rata – (Geo)politika mira – Studije mira ( Buybook, Sarajevo-Zagreb, 2016). Bio je voditelj naučnog projekta Vrijednosni odnos političkih elita u Bosni i Hercegovini prema Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji, a kao rezultat tog projekta objavljena je koautorska knjiga Politička elita u BiH i EU: Odnos vrijednosti (FPN, Sarajevo, 2009), u kojoj je zastupljen kao prvi autor. Ove, 2016. godine u izdanju NGO Atlantska inivijativa iz Sarajeva objavljena je koautorska publikacija Nelegalni oblici sticanja znanja na univerzitetima u Bosni i Hercegovini: Studija socijalne deformacije u akademskoj kulturi  kao rezultat jednogodišnjeg projekta kojeg je osmislio, kreirao, vodio i uredio. Također, bio je urednik pet knjiga, recenzent 16 znanstvenih i stručnih knjiga te promotor i prikazivač više knjiga različitog žanra.

Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je povjesničar, publicist, pisac, medijski kolumnist iz Mostara, koji živi i radi u Splitu. Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega je u razdoblju od 2004., do 2014. radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, tokom čega je stekao titulu doktora znanosti i docenturu iz povijesti. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine, te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom “Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća”. Tijekom 2015. godine bio je zaposlen kao Voditelj Arhiva Srba u Hrvatskoj. Redovni je suradnik niza portala i časopisa: Telegram, Novosti, tacno.net, lupiga.com, Prosvjete, stav.cenzura.hr, Novi plamen i autograf.hr. Autor je niza znanstvenih članaka i knjiga ‘Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja’ te ‘Tišina poraženog grada’. U pripremi su mu knjige ‘Jugoslavenstvo nakon svega’ i ‘Doba kontrarevolucije’. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica.

JASMIN DURAKOVIĆ je priznati bosanskohercegovački novinar, filmaš i dramatičar koji svoje javno djelovanje započinje osamdesetih godina. Snima uglavnom dokumentarne i igrane filmove i televizijske serije, a u svome katalogu ima oko četrnaest naslova, od kojih su najpoznatiji domaći dugometražni filmovi Nafaka i Sevdah za Karima te međunarodni domaći film The Final Barrier. Rođen je 1966., u Bugojnu. Autor je više dugometražnih igranih filmova koji su se prikazivali na brojnim svjetskim festivalima (Sarajevo, Seattle, Raindance London, Rio De Janerio, Cairo, Gothenburg, Instanbul; Hamburg, Prag, Lisabon, i mnogi drugi). Dobitnik nagrada za najbolji film „Gloden Banjamin“ (2007)  i European Capitol of Culture Award (2010) na festivalu Cine Pecs za filmove NAFAKA i SEVDAH ZA KARIMA. Godine 2000. dodijeljena mu je titula Novinara godine u Bosni i Hercegovini.  Autor je nagrađivanih dramskih tekstova „Grad od snova 2000“ i „Te sjajne godine opsade“, režira i u teatru. Bavi se uspješno i filmskom i TV produkcijom. Bio je generalni direktor javnog RTV servisa RTVFBiH u periodu od 2001-2008. Osnivač je DEPO-a, jedne od vodećih producentskih i digitalnih kompanija u BiH i regionu.

FILMOGRAFIJA

2017 – POSLJEDNJA BARIJERA – Dugometražni igrani film – (režija)

2013 – JA SAM IZ KRAJINE, ZEMLJE KESTENA – Dugometražni igrani film – (producent, režija), DIM – Dugometražni igrani film – (producent)

2012 – BODY COMPLETE – Dugometražni igrani film – (producent)

2010 – SEVDAH ZA KARIMA – Dugometražni igrani film – (režija, scenarij)

2006 – NAFAKA – Dugometražni igrani film – (režija, scenarij)

2005 – DOBRO UŠTIMANI MRTVACI – Dugometražni igrani film – (producent)

2002 – 10 MINUTA – Kratki igrani film – (producent)

1994 – KOPALI SMO DO SABAHA – Dugometražni dokumentarni film – (režija)

OSTALI FILMOVI

2000 – MILENIJSKI ĆEVAP, dokumentarni

1997 – TIŠINA I GOVOR KAMENIH SPAVAČA, dokumentarni

1993 / 1994 -KOPALI SMO DO SABAHA, dokumentarni