Multimedijalna izložba “Tragovi humanosti” od 5. do 29. 04. 2022.

Multimedijalna izložba “Tragovi humanosti” od 5. do 29. 04. 2022.

Multimedijalna izložba pod nazivom “Tragovi humanosti”, čiji su autori bh novinar i fotograf Damir Šagolj i francuski novinar Rémy Ourdan, svečano je otvorena 5. aprila u 18:00 sati, u galeriji JU „Bosanski kulturni centar KS“, a bit će dostupna za posjete do 29. 04. 2022. svaki dan od 10:00 do 18:00 sati.

Izložba je postavljena, kao dio Manifestacije “Opsada Sarajeva 1992 – 2022, Dani sjećanja”, povodom obilježavanja 30 godina od početka opsade Sarajeva i godišnjice pobjede nad fašizmom.

U okviru multimedijalne izložbe postavljena je i serija od 24 fotografije u boji pod nazivom „POSTOJANJE – Kameni portreti, 2021.“. Serija fotografija nastala je u saradnji fotografa Damira Šagolja i likovne umjetnice Šejle Kamerić. Dvadeset i četiri fotografije u boji snimljene na Starom jevrejskom groblju u Sarajevu prikazuju ostatke uništenih portreta pronađenih na nadgrobnim spomenicima. Ne videći lica, gledalac je provociran da zamišlja i razmišlja. Šta ostaje, a šta postoji u odsutnosti? Također, na samom ulazu u JU BKC KS, u atriju bit će postavljeni i dijelovi nadgrobnih spomenika koji su uništeni na jevrejskom groblju tokom ratnih dešavanja.

Izložba „Tragovi humanosti“ premijerno je predstavljena prošle godine u francuskom gradu Bayeux, od 4. do 21. novembra 2021. a  predstavlja  putovanje kroz historiju Jevreja Sarajeva i njihovih komšija, ovo je putovanje koje prati trag jedne posebne ideje o suživotu, dostojanstvu i hrabrosti, ili kako to kažu u Sarajevu, posebne ideje ”komšiluka”.

Da bi napravili ovu multimedijalnu izložbu, inspirisanu serijalom članaka objavljenih u francuskom dnevnom listu Le Monde 2019. godine – izložbu koja kombinuje novinarske izvještaje, historijsku dokumentaciju i umjetničke radove, reporteri Rémy Ourdan i Damir Šagolj putovali su kroz dva grada koji simboliziraju Narode Knjige i rascjepe u današnjem svijetu: kroz Sarajevo, posljednji ”Europski Jerusalem” i prvu metu povratka nacionalizama na Stari kontinent, grad koji je na kraju 20. stoljeća bio pod opsadom i Jerusalem, centar svijeta, sveti grad tri monoteističke religije i epicentar previranja na Bliskom istoku.

Dva grada koji plijene pažnju svijeta i pričaju univerzalnu priču.

Izložba prati historiju grada Sarajeva, počev od dolaska Jevreja iz Al-Andalusa do Sarajevskog Purima, od spašavanja dragocjene knjige Hagade do pomoći koju su Jevreji dobili od muslimana i kršćana tokom Holokausta, kao i pomoći koju su Jevreji pružili drugima dok su bili pod opsadom za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Autori idu tragom ljudi koji su pružili otpor, hrabrih boraca i heroja, do tada anonimnih, običnih ljudi koji čine izvanredne stvari dok rat i nasilje bjesne. Na tom putu su išli stopama muškaraca i žena koji su univerzalne vrijednosti stavili iznad identiteta, političkih i vjerskih sukoba.

Sarajevo priča univerzalnu priču. Šta to znači biti komšija u najtamnijim trenucima koji mogu zadesiti neki grad, društvo, ili naciju? Šta znači postati Pravednik u vremenima rata?

Izložba „Tragovi humanosti“ je putovanje koje slijedi duh Sarajeva, određenu ideju o dostojanstvu i hrabrosti, čak i o herojstvu, ili kako kažu u Sarajevu, ideju o „komšiluku“.

Prisjećajući se epizoda iz historije Jevreja Sarajeva i njihovih komšija Bošnjaka, Srba, ili Hrvata, autori žele osvijetliti tragove humanosti.

To je počast Pravednima.

„Tragovi humanizma“ pozivaju nas da slavimo svjetlo koje sija u srcu tame.

„Dat ću im spomenik i ime (‘yad vashem’) koje nikada neće biti izbrisano“,  napisano je (Izaija, poglavlje 56, stih 5).  Pravednicima dajemo ime. „Podignimo glavu, pogledajmo komšije i nasmiješimo im se“, rečeno je u opkoljenom Sarajevu, u vrijeme kada je grad umirao.

Nasmiješimo se našim komšijama.

Putovanje u potrazi za „tragovima humanizma“.

Počast umjetnosti življenja.

DAMIR ŠAGOLJ, bh novinar i fotograf, predavač i direktor Fondacije WARM. Rođen je 1971. u Sarajevu. Po obrazovanju je inžinjer, studirao je energetiku u Moskvi i Sarajevu, ali su rat u Bosni i Hercegovini i sveobuhvatni kolaps društva doveli do promjene u Damirovoj karijeri. Od 1992. bio je pripadnik Armije BiH u Sarajevu, sve do kraja rata četiri godine kansije. Nakon rata, počinje raditi kao reporter novinske agencije Reuters.

Gotovo četvrt stoljeća Damir je putovao svijetom i za agenciju Reuters izvještavao o glavnim događajima našeg vremena – prvenstveno sukobima, građanskim i drugim nemirima i prirodnim katastrofama, ali i o savremenim temama, sportskim događajima. Kao dopisnik i fotograf agencije Reuters izvještavao je iz preko 40 zemalja, uglavnom iz konfliktnih i područja zahvaćenih prirodnim katastrofama. Živio je i radio u Rusiji, Tajlandu i Kini, a preko deceniju je proveo na Bliskom istoku.

Njegov je rad ovjenčan bitnim svjetskim nagradama: Pulitzerovom nagradom, World Press Photo, nekoliko nagrada POYi i SOPA među mnogim drugim.

Magistrirao je na Univerzitetu za umjetnost u Londonu, a trenutno Damir Šagolj živi u Sarajevu i predaje fotografiju i savremeni dokumentarni pristup na Akademiji scenskih umjetnost, izvještava za razne medije, snima filmove i radi na izložbama i drugim dokumentarnim projektima.

RÉMY OURDAN je francuski novinar, ratni dopisnik novina Le Monde i režiser dokumentarnih filmova.

Rémy Ourdan započeo je svoj novinarski život 1992. godine u opkoljenom Sarajevu, gradu u kojem je živio pet godina. Devedesetih je uglavnom putovao amo-tamo između bivše Jugoslavije i Afrike, gdje je pisao opsežne istraživačke tekstove o genocidu Tutsija u Ruandi i građanskom ratu u Sierra Leoneu. Vratio se na Balkan zbog rata na Kosovu i iz Beograda pratio kraj desetljeća jugoslovenskih ratova. Uz izvještavanje, pratio je nastajanje međunarodne pravde s tribunalima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.

Nakon napada 11. septembra posvetio se izvještavanju o ratovima u Afganistanu i Iraku, baveći se Al-Kaidom i međunarodnim džihadom. Živio je dvije godine u Bagdadu. Kasnije se vratio u Irak kako bi izvještavao o sukobima vezanim za islamsku državu (Daesh). Također je pratio događaje kao što su arapske pobune i rat u Libiji, rat protiv droge u Meksiku, rat u Srednjoafričkoj Republici, deportacija Rohindža iz Burme, rat u Nagorno-Karabahu…

Rémy Ourdan nastavlja pokrivati oružane sukobe, pisati o poslijeratnim temama, ljudskim pravima i pitanjima međunarodne pravede.

Također, nastavlja svoj dugogodišnji rad na temama vezanim za Sarajevo i sjećanju na rat. Suosnivač je i prvi direktor WARM fondacije za savremene sukobesa sjedištem u Sarajevu.

Rémy Ourdan je scenarista i reditelj dokumentarnog filma Opsada (koreditelj sa Patrickom Chauvelom, Agat Films & Cie, 2016.).

ŠEJLA KAMERIĆ

Rođena je u Sarajevu 1976. godine. Njeni radovi realizirani su u medijima fotografije, filma, instalacija i crteža, a  njena umjetnička praksa prepoznatljiva je po korištenju govora u prvom licu, pronicljivoj intimnosti i ličnoj historiji kojima gradi nelinearne historijske narative uz jasne društvene i političke komentare. Njen fokus na politike sjećanja tematski je usmjeren na modalitete otpora u ljudskom životu i konsekventno na pitanja ženske borbe i otpora. Insistirajući na empatiji kao osnovnoj emociji komunikacije između sebe, svoje umjetnosti i publike, Šejla Kamerić upozorava na, i istovremeno kreira, jake političke iskaze.

Njena umjetnička djela dio su prestižnih svjetskih kolekcija: TATE Modern u Londonu, Musée  d'Art Moderne de la Ville u Parizu, MACBA – Muzej savremene umjetnosti u Barceloni, Muzej Boijmans Van Beuningen u Rotterdamu, Muzej savremene umjetnosti u Zagrebu, Kontakt Collection u Austriji, ERSTE Collection u Beču, ArtTelekom – Njemačka, Fondacija Vehbi  Koç u Istanbulu i druge.

Najvažnije samostalne izložbe: Galerija GAK u Bremenu, Muzej ARTER u Istanbulu, Sharjah Art Foundation – Umjetnički muzej Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Nacionalna galerija u Prištini, CAC – Centar za savremenu umjetnost u Vilnusu, Centre Pompidou u Parizu, Manchester International Festival MFI, Muzej savremene umjetnosti u Beogradu, Umjetnička galerija u Gratzu, Muzej savremene umjetnosti u Ljubljani, Muzej savremene umjetnosti u Zagrebu, MACBA u Barceloni, a izlagala je i na mnogim drugim globalnim umjetničkim platformama. Njeni filmovi su prikazani na preko 40 filmskih festivala širom svijeta.