Multimedijalna izložba pod nazivom “Tragovi humanosti”, čiji su autori bh novinar i fotograf Damir Šagolj i francuski novinar Rémy Ourdan, svečano je otvorena 5. aprila u 18:00 sati, u galeriji JU „Bosanski kulturni centar KS“, a bit će dostupna za posjete do 29. 04. 2022. svaki dan od 10:00 do 18:00 sati.
Izložba je postavljena, kao dio Manifestacije “Opsada Sarajeva 1992 – 2022, Dani sjećanja”, povodom obilježavanja 30 godina od početka opsade Sarajeva i godišnjice pobjede nad fašizmom.
U okviru multimedijalne izložbe postavljena je i serija od 24 fotografije u boji pod nazivom „POSTOJANJE – Kameni portreti, 2021.“. Serija fotografija nastala je u saradnji fotografa Damira Šagolja i likovne umjetnice Šejle Kamerić. Dvadeset i četiri fotografije u boji snimljene na Starom jevrejskom groblju u Sarajevu prikazuju ostatke uništenih portreta pronađenih na nadgrobnim spomenicima. Ne videći lica, gledalac je provociran da zamišlja i razmišlja. Šta ostaje, a šta postoji u odsutnosti? Također, na samom ulazu u JU BKC KS, u atriju bit će postavljeni i dijelovi nadgrobnih spomenika koji su uništeni na jevrejskom groblju tokom ratnih dešavanja.
Izložba „Tragovi humanosti“ premijerno je predstavljena prošle godine u francuskom gradu Bayeux, od 4. do 21. novembra 2021. a predstavlja putovanje kroz historiju Jevreja Sarajeva i njihovih komšija, ovo je putovanje koje prati trag jedne posebne ideje o suživotu, dostojanstvu i hrabrosti, ili kako to kažu u Sarajevu, posebne ideje ”komšiluka”.
Da bi napravili ovu multimedijalnu izložbu, inspirisanu serijalom članaka objavljenih u francuskom dnevnom listu Le Monde 2019. godine – izložbu koja kombinuje novinarske izvještaje, historijsku dokumentaciju i umjetničke radove, reporteri Rémy Ourdan i Damir Šagolj putovali su kroz dva grada koji simboliziraju Narode Knjige i rascjepe u današnjem svijetu: kroz Sarajevo, posljednji ”Europski Jerusalem” i prvu metu povratka nacionalizama na Stari kontinent, grad koji je na kraju 20. stoljeća bio pod opsadom i Jerusalem, centar svijeta, sveti grad tri monoteističke religije i epicentar previranja na Bliskom istoku.
Dva grada koji plijene pažnju svijeta i pričaju univerzalnu priču.
Izložba prati historiju grada Sarajeva, počev od dolaska Jevreja iz Al-Andalusa do Sarajevskog Purima, od spašavanja dragocjene knjige Hagade do pomoći koju su Jevreji dobili od muslimana i kršćana tokom Holokausta, kao i pomoći koju su Jevreji pružili drugima dok su bili pod opsadom za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Autori idu tragom ljudi koji su pružili otpor, hrabrih boraca i heroja, do tada anonimnih, običnih ljudi koji čine izvanredne stvari dok rat i nasilje bjesne. Na tom putu su išli stopama muškaraca i žena koji su univerzalne vrijednosti stavili iznad identiteta, političkih i vjerskih sukoba.
Sarajevo priča univerzalnu priču. Šta to znači biti komšija u najtamnijim trenucima koji mogu zadesiti neki grad, društvo, ili naciju? Šta znači postati Pravednik u vremenima rata?
Izložba „Tragovi humanosti“ je putovanje koje slijedi duh Sarajeva, određenu ideju o dostojanstvu i hrabrosti, čak i o herojstvu, ili kako kažu u Sarajevu, ideju o „komšiluku“.
Prisjećajući se epizoda iz historije Jevreja Sarajeva i njihovih komšija Bošnjaka, Srba, ili Hrvata, autori žele osvijetliti tragove humanosti.
To je počast Pravednima.
„Tragovi humanizma“ pozivaju nas da slavimo svjetlo koje sija u srcu tame.
„Dat ću im spomenik i ime (‘yad vashem’) koje nikada neće biti izbrisano“, napisano je (Izaija, poglavlje 56, stih 5). Pravednicima dajemo ime. „Podignimo glavu, pogledajmo komšije i nasmiješimo im se“, rečeno je u opkoljenom Sarajevu, u vrijeme kada je grad umirao.
Nasmiješimo se našim komšijama.
Putovanje u potrazi za „tragovima humanizma“.
Počast umjetnosti življenja.
DAMIR ŠAGOLJ, bh novinar i fotograf, predavač i direktor Fondacije WARM. Rođen je 1971. u Sarajevu. Po obrazovanju je inžinjer, studirao je energetiku u Moskvi i Sarajevu, ali su rat u Bosni i Hercegovini i sveobuhvatni kolaps društva doveli do promjene u Damirovoj karijeri. Od 1992. bio je pripadnik Armije BiH u Sarajevu, sve do kraja rata četiri godine kansije. Nakon rata, počinje raditi kao reporter novinske agencije Reuters.
Gotovo četvrt stoljeća Damir je putovao svijetom i za agenciju Reuters izvještavao o glavnim događajima našeg vremena – prvenstveno sukobima, građanskim i drugim nemirima i prirodnim katastrofama, ali i o savremenim temama, sportskim događajima. Kao dopisnik i fotograf agencije Reuters izvještavao je iz preko 40 zemalja, uglavnom iz konfliktnih i područja zahvaćenih prirodnim katastrofama. Živio je i radio u Rusiji, Tajlandu i Kini, a preko deceniju je proveo na Bliskom istoku.
Njegov je rad ovjenčan bitnim svjetskim nagradama: Pulitzerovom nagradom, World Press Photo, nekoliko nagrada POYi i SOPA među mnogim drugim.
Magistrirao je na Univerzitetu za umjetnost u Londonu, a trenutno Damir Šagolj živi u Sarajevu i predaje fotografiju i savremeni dokumentarni pristup na Akademiji scenskih umjetnost, izvještava za razne medije, snima filmove i radi na izložbama i drugim dokumentarnim projektima.
RÉMY OURDAN je francuski novinar, ratni dopisnik novina Le Monde i režiser dokumentarnih filmova.
Rémy Ourdan započeo je svoj novinarski život 1992. godine u opkoljenom Sarajevu, gradu u kojem je živio pet godina. Devedesetih je uglavnom putovao amo-tamo između bivše Jugoslavije i Afrike, gdje je pisao opsežne istraživačke tekstove o genocidu Tutsija u Ruandi i građanskom ratu u Sierra Leoneu. Vratio se na Balkan zbog rata na Kosovu i iz Beograda pratio kraj desetljeća jugoslovenskih ratova. Uz izvještavanje, pratio je nastajanje međunarodne pravde s tribunalima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
Nakon napada 11. septembra posvetio se izvještavanju o ratovima u Afganistanu i Iraku, baveći se Al-Kaidom i međunarodnim džihadom. Živio je dvije godine u Bagdadu. Kasnije se vratio u Irak kako bi izvještavao o sukobima vezanim za islamsku državu (Daesh). Također je pratio događaje kao što su arapske pobune i rat u Libiji, rat protiv droge u Meksiku, rat u Srednjoafričkoj Republici, deportacija Rohindža iz Burme, rat u Nagorno-Karabahu…
Rémy Ourdan nastavlja pokrivati oružane sukobe, pisati o poslijeratnim temama, ljudskim pravima i pitanjima međunarodne pravede.
Također, nastavlja svoj dugogodišnji rad na temama vezanim za Sarajevo i sjećanju na rat. Suosnivač je i prvi direktor WARM fondacije za savremene sukobesa sjedištem u Sarajevu.
Rémy Ourdan je scenarista i reditelj dokumentarnog filma Opsada (koreditelj sa Patrickom Chauvelom, Agat Films & Cie, 2016.).
ŠEJLA KAMERIĆ
Rođena je u Sarajevu 1976. godine. Njeni radovi realizirani su u medijima fotografije, filma, instalacija i crteža, a njena umjetnička praksa prepoznatljiva je po korištenju govora u prvom licu, pronicljivoj intimnosti i ličnoj historiji kojima gradi nelinearne historijske narative uz jasne društvene i političke komentare. Njen fokus na politike sjećanja tematski je usmjeren na modalitete otpora u ljudskom životu i konsekventno na pitanja ženske borbe i otpora. Insistirajući na empatiji kao osnovnoj emociji komunikacije između sebe, svoje umjetnosti i publike, Šejla Kamerić upozorava na, i istovremeno kreira, jake političke iskaze.
Njena umjetnička djela dio su prestižnih svjetskih kolekcija: TATE Modern u Londonu, Musée d'Art Moderne de la Ville u Parizu, MACBA – Muzej savremene umjetnosti u Barceloni, Muzej Boijmans Van Beuningen u Rotterdamu, Muzej savremene umjetnosti u Zagrebu, Kontakt Collection u Austriji, ERSTE Collection u Beču, ArtTelekom – Njemačka, Fondacija Vehbi Koç u Istanbulu i druge.
Najvažnije samostalne izložbe: Galerija GAK u Bremenu, Muzej ARTER u Istanbulu, Sharjah Art Foundation – Umjetnički muzej Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Nacionalna galerija u Prištini, CAC – Centar za savremenu umjetnost u Vilnusu, Centre Pompidou u Parizu, Manchester International Festival MFI, Muzej savremene umjetnosti u Beogradu, Umjetnička galerija u Gratzu, Muzej savremene umjetnosti u Ljubljani, Muzej savremene umjetnosti u Zagrebu, MACBA u Barceloni, a izlagala je i na mnogim drugim globalnim umjetničkim platformama. Njeni filmovi su prikazani na preko 40 filmskih festivala širom svijeta.
