Koncert „Šansona u Sarajevu“, petak, 09. 10. u 19, 30 sati

Koncert „Šansona u Sarajevu“, petak, 09. 10. u 19, 30 sati

JU „Bosanski kulturni centar KS“ organizuje koncert pod nazivom „Šansona u Sarajevu“ koji će se održati 09. 10. u 19,30 sati u Galeriji JU BKC KS.

Na ovom svojevrsnom hommage-u velikanima francuske šansone kao vokalni solista će nastupiti Jasmin Bašić (solista Opere Narodnog pozorišta Sarajevo), dok orkestar čine: Fuad Šetić klavir / chef d’orchestre, Bakir Samardžić harmonika (accordéon), Danijel Jurišić gitara (guitare), Fahrudin Strojil kontrabas (contrebasse). Muzički direktor i aranžer je Mario Katavić. Koncert je zamišljen da se realizuje kroz stihove i muziku, kao niz priča sa pariških bulevara ispričanih u Sarajevu na izvornom jeziku, što domaća publika ima veoma rijetko priliku da čuje na pozornicama na našim prostorima.

Ovaj projekt ima za cilj osvježiti muzičku scenu i približiti šansonu domaćoj publici, prvenstveno mladoj populaciji koja nije imala priliku da se upozna sa takvom muzičkom formom. Polazeći od činjenice da u našoj sredini neki žanrovi muzike, među kojima je i francuska šansona, odlaze u zaborav, na ovaj način se žele mladim generacijama predstaviti kompozicije nezaboravnih šansonjera. Tako će publika imati priliku da uživa u vanvremenskim djelima koja su tokom tzv. „zlatnog doba“ francuske šansone izvodili kantautori kao što su: Jacques Brel, Charles Aznavour, Edith Piaf, a bit će izvedene i kompozicije Arsena Dedića i Đele Jusića na čiji je stvaralački opus značajno uticao upravo ovaj muzički pravac.

Ulaznice po cijeni od 10 KM se mogu kupiti u JU BKC KS.

Šansona je naziv za francusku umjetničku pjesmu iz srednjeg vijeka i doba renesanse. Izvorno šansona je bila pučka umjetnost. Datira iz 12. vijeka, a od 19. vijeka šansona je razvila međunarodni ugled. S vremenom je postala snažna industrija 20.vijeka između dva svjetska rata. Posebno iza Drugog svjetskog rata je postala muzička vrsta koja uključuje pjesnike, kompozitore i izvođače. To je zlatno doba francuske šansone. Šansona, na francuskom jeziku znači jednostavno “pjesma“, vokalna kompozicija, uz instrumentalnu pratnju ili a capella.

Francuska šansona je poezija sa muzikom koja želi nešto reći, ona je popularna pjesma za pjevanje, obično ljubavnog, lirskog sadržaja, sa lakom muzičkom pratnjom. Šansona je iznikla iz srednjovjekovne tradicije trubadura i trouvera. Najznačajnije se razvila u Francuskoj, koja se smatra kolijevkom evropske šansone. Šansona je oduvijek bila, a vjerovatno je i iz te potrebe nastala, komentator društvenih zbivanja s jedne strane i introspektivni dnevnik vlastite sudbine s druge strane. Njena lica su mnogobrojna: od izrazito artističko-umjetničkog do onog jednostavnijeg, popularnog koje se obraća svim ljudima na jednako razumljiv način.

Koncert „Šansona u Sarajevu“ je posvećen  velikanima francuske umjetničke scene. Polazeći od činjenice da u našoj sredini neki žanrovi muzike, među kojima je i francuska šansona,  odlaze u zaborav, želja nam je da se mladim generacijama predstave kompozicije nezaboravnih šansonjera. Ovim projektom se želi podsjetiti, oživjeti i obnoviti duh i šarm vječitih melodija. Koncert šansone se održava u gradu Sarajevu, pa je i naziv projekta „Šansona u Sarajevu“. Projekt je zamišljen da se realizuje kroz stihove i muziku, kao niz priča sa pariških bulevara ispričanih u Sarajevu na izvornom jeziku, što je rijetkost na našim prostorima. Ovaj projekt ima za cilj osvježiti muzičku scenu i približiti šansonu, kao muzičku formu, domaćoj publici, prvenstveno mladoj populaciji koja nije imala priliku da se upozna sa takvom muzičkom formom.

BIOGRAFIJA – JASMIN BAŠIĆ 

Rođen je u Sarajevu, 7. decembra 1971. godine. Solista je Opere Narodnog pozorišta Sarajevo. Diplomirao i magistrirao solo pjevanje (operski i koncertni smjer) u klasi sopranistice Radmile Bakočević (Beograd). Usavršavao se u specijalističkoj klasi Kammersängerin Olivere Miljaković (Beč). Značajnije uloge opernog i operetnog faha: Imotski kadija (Horozić – Hasanaginica), Sokolović (Zajc – Nikola Šubić Zrinjski), Ismaele (Verdi – Nabucco), Don Ottavio (Mozart – Don Giovanni), Monostatos (Mozart – Die Zauberflöte/Čarobna frula), Basilio (Mozart – Figarov pir), Bastien (Mozart – Bastien und Bastienne), Stefano (Donizetti – Viva la mamma!), Asker (Insanić – Safikada), Alfred (Strauss – Die Fledermaus/Šišmiš), Boni (Kálmán – Die Csárdásfürstin/Kneginja čardaša), Zeta (Lehar – Die lustige Witwe/Vesela udovica), Jupiter (Jacques Offenbach – Orphée aux Enfers), Borsa (Verdi – Rigoletto), Remendado (Bizet – Carmen), Gaston (Verdi – La traviata), Vuk/Jazavac (Vauda – Ježeva kuća), Dr. Ovnović (Horozić – Aska i Vuk), The Emcee (John Kander / Fred Ebb – Cabaret), Oliver Warbucks (Ch. Strouse, M. Charnin,Th. Meehan – Annie)…

Koncertni repertoar obuhvaća i djela: Slavenski – Simfonija Orijenta, Katavić – Bosanski Te Deum, Pavlič – Missa bosniensis. Nastupao kao koncertni solist sa Sarajevskom filharmonijom (Beethoven – Fantasia in c-mol, Gala koncert, popularni konceri Opere), kao i sa orkestrom Pons Artis iz Beča. U periodu od 1994. do danas održao je niz samostalnih recitala i koncerata duhovne muzike u BiH, Austriji, Hrvatskoj i Italiji. Djeluje kao vokalni pedagog. U sezoni 2016/2017, jubilarnoj operskoj sezoni proslave 70 godina postojanja, obavljao dužnost v.d. umjetničkog direktora Opere NPS. Autor je i urednik monografija Primadonna – Gertruda Munitić u izdanju Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH (2017) i Krunoslav Kruno Cigoj u izdanju Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, HKD Napredak Sarajevo, Matice hrvatske Mostar i HAZU BiH (2019).