U okviru ovogodišnjeg obilježavanja Dana kantona pripremili smo izložbu ”Antifašistički strip u Jugoslaviji, od „Pionira“ do „Partizana“” autora Veljka Krulčića, novinara, publiciste i povjesničara stripa iz Zagreba.

Izložba se uz centralnu, sastoji još od dvije zasebne cjeline – ”Abdulah Kozić, Ahmed Muminović, „Male novine“… i antifašistički strip u Bosni i Hercegovini” i ”Andrija Maurović i umjetnost antifašizma” koje će predstaviti strip-produkciju na području bivše Jugoslavije koja je po svojim estetskim dosezima, komunikacijskoj snazi i relevantnosti bila u ravni sa produkcijom stripa u Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Španiji i drugim vodećim evropskim zemljama u razdoblju druge polovice XX vijeka. Jedan od žanrova koji je ”obilježio” jugoslavenski strip svakako je bio i antifašistički strip, koji se obično nazivao ”partizanskim stripom”, ”ratnim stripom” ili ”stripom na temu NOB-a”. Crtali su ga stripaši od Makedonije do Slovenije.

O njegovom značenju i popularnosti možda i ponajbolje ilustruje podatak da su postojale dugogodišnje specijalizirane edicije (npr ”Nikad robom“’) koje su objavljivale stripove većinom na tu temu; ali i činjenica da je više popularnih ”partizanskih” filmova i serija dobivalo svoje strip-adaptacije (”Valter brani Sarajevo”, ”Kapetan Leši”, ”Otpisani”, ”Kuda idu divlje svinje”, ”Diverzanti”, ”Balkan express 2”; film ”Sutjeska” je npr. Objavljivan u formi foto-stripa), kao i niz književnih djela koje su prenesene u strip (”Demonja”, ”Kurir s Psunja”, ”Rankov odred”, „Dečak iz mirne ulice“…).

Naposlijetku, u nekoliko navrata organizovali su se i savezni Natjecaji za domaći strip sa tematikom NOB-a. Antifašistički stripovi nisu se objavljivali samo u strip-izdanjima, nego i u dnevnim novinama, tjednicima, raznim magazinima…

Tu je i fenomen stripa o dvojici mladih partizanskih kurira Mirka i Slavka (prvi autor Desimir Žižović Buin) čije su sveske doživljavale rekordne naklade i koji će 1973. godine imati svoju filmsku ekranizaciju; te serija ”Partizani” scenariste Đ. Lebovića i crtača J. Radilovića (ali i producenta E. Rustemagića) koju je krajem 70-ih i 80-ih premijerno objavljivao holandski strip-list ”Eppo” i koja je bila prevedena na više drugih jezika.

Izložba ”Antifašistički strip u Jugoslaviji” (dokumentarnog karaktera) predstaviće ponajbolje i najkarakterističnije stripove na tu temu, u vremenskom razmaku od prvih ratnih godina kada su se antifašistički stripovi počeli objavljivati u partizanskoj štampi namijenjenoj djeci („Pioniri“), zatim kada su se nakon pobjede partizana i oslobođenja zemlje pojavili prvi ”antifašistički” stripovi u regularnoj štampi (jedan od prvih je djelo scenariste Branka Ćopića i crtača Ive Kušanića u listu ”Omladina”) do kraja 80-ih godina. Predstaviće njihove autore, ali i listove u kojima su izlazili, kao i sveske i albume gdje su također objavljivani. Spomenuti „Partizani“ jedan su od posljednjih antifašističkih stripova objavljenih u SFRJ.

U kontekstu antifašističkog stripa važan je i doprinos bosansko-hercegovačkih umjetnika, pogotovo Abdulaha Kozića i Ahmeda Muminovića, što će se moći vidjeti na zasebnoj izložbi.

Na ruke se mogu nabrojati albumi stripova na temu antifašizma koji su objavljeni u zemljama nekadašnje Jugoslavije nakon 1991., drugim riječima veliki broj kvalitetnih i važnih antifašističkih stripova ima sudbinu ”ropotarnice”, odnosno eventualno se mogu vidjeti u ”prašnjavim” kompletima listova u nekim od nacionalnih biblioteka. Ovom izložbom mnogi od tih stripova će dobiti ”pravo javnosti”.

Izložba će biti otvorena u subotu, 4. maja u 18 h i trajaće do 25. maja. Posjetoci će je moći pogledati svakim danom u periodu od 10h do 19h u JU BKC KS.

Veljko Krulčić (1962, Pula) autor je velikog broja studija, eseja, povijesnih i fenomenoloških prikaza, tematskih i pojedinačnih izložbi s područja filma, stripa, karikature i popularne kulture uopšte, od kojih su neke organizovane i u inostranstvu. Svoj prvi tekst na temu stripa objavio je već kao 17-godišnjak, u 21. godini organizovao je prvu izložbu stripa a godinu kasnije objavio svoju prvu monografiju “Hrvatski poslijeratni strip” te pokrenuo izbor Najboljeg jugoslavenskog stripa godine, nagrade koju je dodjeljivao omladinski list Polet iz Zagreba. Autor je i više umjetničkih monografija: Hrvatski poslijeratni strip, Maurović, Put u obećanu zemlju te spomenara Mauroviću, s ljubavlju (opsega 504 stranice), te knjige „Maurović: od Mula do Mula“ (2023).

Kao novinar i urednik radio je u Poletu i u izdanjima Vjesnikove press-agencije, a surađivao je i s brojnim listovima i magazinima, između ostaloga, djelovao je u tiskovinama Start, Danas, Vjesnik, Novi list, Val, Mladost, Večernji list, Studentski list, djelovao na Televiziji Zagreb / HRT… Bio je glavni i odgovorni urednik filmskog magazina „Hollywood“.

Izložba ‘’Antifašistički strip u Jugoslaviji, od „Pionira“ do „Partizana” je zapravo presjek strip-produkcije, s geografskog područja bivše Jugoslavije, produkcije koja je žanrovski vezana za tematiku koja se obično nazivala “ratnim stripom”, “partizanskim stripom” ili pak “stripom na temu NOB-a”. Ono “najbolje” i “najkarakterističnije”.

Iako su glavni centri stripa u bivšoj Jugoslaviji bili Beograd, Zagreb i Gornji Milanovac, a kasnije njima se priključio Novi Sad, antifašističke stripove osmišljavali su i crtali stripaši iz svih republika (današnjih država). Dakle, i strip-umjetnici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije.

Izložba obuhvata stripove, listove i autore (pa i urednike, te producente) u razdoblju od prvih ratnih godina (1942/43.) kada su se antifašistički stripovi počeli objavljivati u šapirografiranoj partizanskoj štampi namijenjenoj djeci („Pioniri“), nastavlja se pobjedom partizana i pojavom prvih ”antifašističkih” stripovi u regularnoj štampi (jedan od prvih je djelo scenariste Branka Ćopića i crtača Ive Kušanića u listu “Mi mladi”, odnosno ”Omladina”)… i proteže se skoro pola stoljeća nadalje, sve do kraja 80-ih godina, do posljednje epizode “Partizana” tandema Lebović – Radilović pod naslovom “Skarabej” koja je izlazila u nastavcima u subotnjim brojevima “Večernjeg lista” (Zagreb).

Crtači koji će sa svojim antifašističkim stripovima biti predstavljeni na izložbi su: Jules Radilović, Branislav Kerac, Abdulah Kozić, Ivica Bednjanec, Ješa Milanović, Mile Topuz, Zdravko Sulić, Andrej Herman, Radovan Devlić, Ludvig Fišer, Borivoj Dovniković, Štefan Planinc, Bojan Kovačević, Zdenko Svirčić, Nikola Mitrović – Kokan, Ahmet Muminović, Petar Radičević, Ivo Kušanić, Andrija Maurović, Šetet Geza, Dušan Reljić, Slavka Bošnjaković, Ivet Šubić, Desimir Žižović Buin, Adam Čurdinjakovic, Jelko Peternelj, Ivica Koljanin, Leo Korelc, Miša Marković, Fadil Hadžić, Milan Miletić, Sibin Slavković, Albert Kinert, Živorad Atanacković, Branko Plavšić, Ljubomir Filipovski, Radič Mijatović, Gustav Zechel, Stevica Živanov, Muharem Tursunović, Teodor Trick, Đorđe Gorbunov, Sergej Solovjev, Vladimir Herceg, Zdravko Zupan, Walter Neugebauer, Stanislav Ikonić, Željko Lordanić, S. Stipanović, Milorad Dobrić, Rade Milošević, Dragan Stokić, Željko Graf, Bojan Šlegl, Brana Nikolić, Žagar, Joško Marušić, Dragan Kalmarević, Saša Bizetić, Jerko Črne, Mladen Legin, Radomir Petrović, Rajko Milošević, Drago Piskač, Slaviša Ćirović, Zdenko Venturini, Mehmed Džihić, Miki Muster…

Od strip-scenarista: Branko Ćopić, Đorđe Lebović, Aleksa Mikić, Marcel Čukli, Žika Mitrović, Rudi Aljinović, Svetozar Obradović, Ivo Štivičić, Miodrag Milanović, Gordan Mihić, Ranko Simović, Srećko Jovanović, Vicko Raspor, Dragan Marković, , Petar Aladžić, Danko Oblak, Slavko Komarica, Danilo Grujić, Radovan Timotijević, Ervin Rustemagić, A. Radić, Josip Barković, Frane Jurić, M. Madić, Ciril Gale, Draško Šaljić, Mahmut Konjhodžić, Dušan Zega, Miroslav Tafra, Tone Svetina, Vladimir Stipanović, Duda Vukojev, Stanko Radovanović, Vlado Dubravčić…

Njihovi antifašistički stripovi nisu se objavljivali samo u strip-izdanjima, nego i u dnevnim novinama, tjednicima, raznim magazinima, omladinskim listovima, vojnim magazinima…

U razdoblju Jugoslavije rijetki među njima su doživjeli svoje ukoričavanje u sveske ili albume, u svakom slučaju puno nedovoljno.

Stripoljupci, vidimo se u subotu!