U okviru ovogodišnjeg obilježavanja Dana kantona pripremili smo izložbu ”Antifašistički strip u Jugoslaviji, od „Pionira“ do „Partizana“” autora Veljka Krulčića, novinara, publiciste i povjesničara stripa  iz Zagreba.

Izložba se uz centralnu, sastoji još od dvije zasebne cjeline – ”Abdulah Kozić, Ahmed Muminović, „Male novine“… i antifašistički strip u Bosni i hercegovini” i ”Andrija Maurović i umjetnost antifašizma” koje će predstaviti strip-produkciju na području bivše Jugoslavije koja je po svojim estetskim dosezima, komunikacijskoj snazi i relevantnosti bila u ravni sa produkcijom stripa u Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Španiji i drugim vodećim evropskim zemljama u razdoblju druge polovice XX vijeka. Jedan od žanrova koji je ”obilježio” jugoslavenski strip svakako je bio i antifašistički strip, koji se obično nazivao ”partizanskim stripom”, ”ratnim stripom” ili ”stripom na temu NOB-a”. Crtali su ga stripaši od Makedonije do Slovenije.

O njegovom značenju i popularnosti možda i ponajbolje ilustruje podatak da su postojale dugogodišnje specijalizirane edicije (npr ”Nikad robom“’) koje su objavljivale stripove većinom na tu temu; ali i činjenica da je više popularnih ”partizanskih” filmova i serija dobivalo svoje strip-adaptacije (”Valter brani Sarajevo”, ”Kapetan Leši”, ”Otpisani”, ”Kuda idu divlje svinje”, ”Diverzanti”, ”Balkan express 2”; film ”Sutjeska” je npr. Objavljivan u formi foto-stripa), kao i niz književnih djela koje su prenesene u strip (”Demonja”, ”Kurir s Psunja”, ”Rankov odred”, „Dečak iz mirne ulice“…). Naposlijetku, u nekoliko navrata organizovali su se i savezni Natjecaji za domaći strip sa tematikom NOB-a. Antifašistički stripovi nisu se objavljivali samo u strip-izdanjima, nego i u dnevnim novinama, tjednicima, raznim magazinima…

Tu je i fenomen stripa o dvojici mladih partizanskih kurira Mirka i Slavka (prvi autor Desimir Žižović Buin) čije su sveske doživljavale rekordne naklade i koji će 1973. godine imati svoju filmsku ekranizaciju; te serija ”Partizani” scenariste Đ. Lebovića i crtača J. Radilovića (ali i producenta E. Rustemagića) koju je krajem 70-ih i 80-ih premijerno objavljivao holandski strip-list ”Eppo” i koja je bila prevedena na više drugih jezika.

Izložba ”Antifašistički strip u Jugoslaviji” (dokumentarnog karaktera) predstaviće ponajbolje i najkarakterističnije stripove na tu temu, u vremenskom razmaku od prvih ratnih godina kada su se antifašistički stripovi počeli objavljivati u partizanskoj štampi namijenjenoj djeci („Pioniri“), zatim kada su se nakon pobjede partizana i oslobođenja zemlje pojavili prvi ”antifašistički” stripovi u regularnoj štampi (jedan od prvih je djelo scenariste Branka Ćopića i crtača Ive Kušanića u listu ”Omladina”) do kraja 80-ih godina. Predstaviće njihove autore, ali i listove u kojima su izlazili, kao i sveske i albume gdje su također objavljivani. Spomenuti „Partizani“ jedan su od posljednjih antifašističkih stripova objavljenih u SFRJ.

U kontekstu antifašističkog stripa važan je i doprinos bosansko-hercegovačkih umjetnika, pogotovo Abdulaha Kozića i Ahmeda Muminovića, što će se moći vidjeti na zasebnoj izložbi.

Na ruke se mogu nabrojati albumi stripova na temu antifašizma koji su objavljeni u zemljama nekadašnje Jugoslavije nakon 1991., drugim riječima veliki broj kvalitetnih i važnih antifašističkih stripova ima sudbinu ”ropotarnice”, odnosno eventualno se mogu vidjeti u ”prašnjavim” kompletima listova u nekim od nacionalnih biblioteka. Ovom izložbom mnogi od tih stripova će dobiti ”pravo javnosti”.

Izložba će biti otvorena u subotu, 4. maja u 18 h i trajaće do 25. maja. Posjetoci će je moći pogledati svakim danom u periodu od 10h do 19h u JU BKC KS.

Veljko Krulčić (1962, Pula) autor je velikog broja studija, eseja, povijesnih i fenomenoloških prikaza, tematskih i pojedinačnih izložbi s područja filma, stripa, karikature i popularne kulture uopšte, od kojih su neke organizovane i u inostranstvu. Svoj prvi tekst na temu stripa objavio je već kao 17-godišnjak, u 21. godini organizovao je prvu izložbu stripa a godinu kasnije objavio svoju prvu monografiju “Hrvatski poslijeratni strip” te pokrenuo izbor Najboljeg jugoslavenskog stripa godine, nagrade koju je dodjeljivao omladinski list Polet iz Zagreba. Autor je i više umjetničkih monografija: Hrvatski poslijeratni strip, Maurović, Put u obećanu zemlju te spomenara Mauroviću, s ljubavlju (opsega 504 stranice), te knjige „Maurović: od Mula do Mula“ (2023).

Kao novinar i urednik radio je u Poletu i u izdanjima Vjesnikove press-agencije, a surađivao je i s brojnim listovima i magazinima, između ostaloga, djelovao je u tiskovinama Start, Danas, Vjesnik, Novi list, Val, Mladost, Večernji list, Studentski list, djelovao na Televiziji Zagreb / HRT… Bio je glavni i odgovorni urednik filmskog magazina „Hollywood“.

Veljko Krulčić (1962, Pula) autor je velikog broja studija, eseja, povijesnih i fenomenoloških prikaza, tematskih i pojedinačnih izložbi s područja filma, stripa, karikature i popularne kulture uopšte, od kojih su mnoge od njih organizovane i u inostranstvu. Svoj prvi tekst na temu stripa objavio je već kao 17-godišnjak, u 21. godini organizovao je prvu izložbu stripa a godinu kasnije objavio svoju prvu monografiju “Hrvatski poslijeratni strip” te pokrenuo izbor Najboljeg jugoslavenskog stripa godine, nagrade koju je dodjeljivao omladinski list Polet. Autor je i više umjetničkih monografija: Hrvatski poslijeratni strip, Maurović, Put u obećanu zemlju te spomenara Mauroviću, s ljubavlju (opsega 504 stranice).

Kao novinar i urednik radio je u Poletu i u izdanjima Vjesnikove press-agencije, a surađivao je i s brojnim listovima i magazinima, između ostaloga, djelovao je u tiskovinama Start, Danas, Vjesnik, Novi list, Val, Mladost, Večernji list, Studentski list, djelovao na Televiziji Zagreb i dr.