“A brave new world: Eseji o američkoj književnosti XX i XXI stoljeća” je zbirka šesnaest eseja o američkim autorima, književnim djelima i kulturološkim temama vezanim za drugu polovicu dvadesetog i prve decenije tekućeg stoljeća, kojima Zvonimir Radeljković kreativno zaokružuje i obogaćuje svoj književno-kritički, ali i profesorsko-predavački opus, te nakon “Američkih tema”, zbirke eseja o reprezentativnim imenima i temama američke književnosti 19. i ranog 20. stoljeća, u širokom eruditskom zamahu pokazuje na koji način su odabrani savremeni američki književnici, esejisti i publicisti od 1940-ih godina prošlog stoljeća do danas opisali stanje američkog duha u dobu sve ozbiljnijih političkih, socioloških, ekonomskih, odnosno specifično umjetničkih, izazova i dilema našeg doba.

BIOGRAFIJA

Zvonimir Radeljković rođen je  26.10.1943. u Tuzli. Studirao je i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na studijskoj grupi anglistika/germanistika. Magistrirao je na Univerzitetu Indiana (USA) 1969. godine. Doktorirao je 1975. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu sa disertacijom Toroov značaj u utemeljenju američke književne tradicije. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu biran je 1969. za asistenta, 1975. za docenta, 1981. za vanrednog i 1988. za redovnog profesora.

U okvirima Odsjeka za anglistiku uspostavio je prve univerzitetske programe i kolegije iz američkih studija i američke književnosti u bivšoj Jugoslaviji. Predavao je više decenija anglosaksonsku civilizaciju, modernu englesku književnost, te kolegije iz američke književnosti devetnaestog i dvadesetog stoljeća, na dodiplomskom, i savremenog američkog romana, na postdiplomskom studiju. Nakon penzioniranja, 2013. godine dodijeljenja mu je titula professor emeritus Univerziteta u Sarajevu. Bio je mentor i član više komisija za odbranu magistarskih i doktorskih teza u Sarajevu i Zagrebu. Kao gostujući profesor u trajanju od jednog akademskog semestra i više predavao je na Grand Valley State University (SAD) te sveučilištima u Zagrebu i Osijeku, a držao je predavanja na univerzitetima i van njih, širom Evrope i Amerike. Preminuo je u Sarajevu 23. 02. 2021. godine.

Zvonimir Radeljković (1943-2021) predano je i nesebično nastojao doprinijeti bh. društvu i kulturi. Ostaće upamćen kao najvažniji osnivač i promotor američkih studija u BiH, kao autor naučnih monografija te kao vrhunski književni prevodilac.

Iz recenzija:

„ U Radeljkovićevom viđenju, novi svijet u izrijeku novije američke književnosti jeste divan i zastrašujući – kontrapunktualan, i oboje istovremeno. U svakom slučaju, taj svijet je živ i obećava nove obzore, što autor zaključuje nasuprot postmodernim proklamacijama o smrti romana i/ili književnosti. Njegova knjiga stoji u obrani čitanja i umjetnosti kao srži čovjekovog bića. Ona zbližava čitatalje i knjige, te predočava znanje kao sokratovsku vrlinu kako bi znanje zaustavilo moć neznanja jednakog zlu i propasti, ne samo književnosti, već i čovječanstva. A brave new world: Eseji o američkoj književnosti XX i XXI vijeka., Zvonimira Radeljkovića pomaže u razumijevanju novijeg američkog stvaralaštva, ali i književnosti općenito, te samog čovjekovog bića, kao i svijeta stvarnosti.“

Prof.dr. Selma Raljević

„ Radeljković instinktom i manirom iskusnog amerikanista izdvaja značajne književne obrade jednako značajnih sveameričkih tema, i pri tom naglašava nedoumice, zabrinjavajuća pitanja i nesigurne odgovore američkih književnica i književnika koji, suočeni s promjenama novog doba osciliraju između gnjeva i (često krhke) nade u nastojanju da, redefinirajući pojam Amerike i njene uloge u hladnoratovskom i posthladnoratovskom svijetu, „američkog snaˮ, amerikanstva tj. onog što taj pojam u novim uvjetima može ili treba uključivati ili isključivati, američke anglocentrizmom opterećene prošlosti, svrsishodnosti američkog intelektualnog/umjetničkog angažmana u vremenu korporativnog kapitalizma itd., ne odustanu od minimalne i danas prilično diskreditirane idealistične geste da opisivanjem svijeta potvrde mogućnost njegovog opstanka.

U kontekstu onog što se u kulturološkim studijama naziva „politikom identitetaˮ, autor izdvaja pisce poput Bernarda Malamuda, Ralpha Ellisona, Leslie M. Silko ili Ernesta J. Gainesa koji su, u rascjepu između separatističkih i integracionističkih stremljenja etničko-rodno-rasnih američkih „manjinaˮ, svako na svoj način pokušali uobličiti sliku nekog mogućeg modusa američkog, pa i općeljudskog zajedništva.“

Prof.dr. Sanja Šoštarić