Svečani program simboličnog naziva “Uprkos svemu”  posvećen obilježavanju 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine počinje projekcijom dokumentarnog filma “Demontaža istine”, autora Ericha Rathfeldera, čuvenog dopisnika njemačkih medija u godinama opsade Sarajeva do danas i bh autorice, Amele Maldošević.

Na ovom dokumentarnom projekatu rađeno je godinama uz učešće velikog broja autentičnih svjedoka vremena. Film je koncipiran kao četverodjelni dokumentarac, a gledaoci će u okviru svečanog programa, 23. 11. u velikoj dvorani BKC-a, u 20 sati, imati priliku da pogledaju premijeru prva dva dijela tog dokumentarnog filma – jedan posvećen vremenu NOB-a i antifašizma, pod nazivom “Nasljeđe partizana-zaostavština partizana” koji se bavi  antifašističkim pokretom sa posebim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.

Drugi dio nosi naziv “Titovo doba u Sarajevu” i govori o razdoblju zlatnih 70-tih i 80-tih godina, koje su označile vrhunac preporoda BiH unutar tadašnjeg društveno političkog sistema u Jugoslaviji.  Ulaz je slobodan.

O dokumentarnom filmu:

Filmski projekt: Revizija historije

Dio 1.

Nasljeđe partizana – Zaostavština Partizana

Slogan jugoslavenskih partizana, Bratstvo i Jedinstvo u Drugom svjetskom ratu, je bio antiteza nacionalizmu i fašizamu. Bratstvo i Jedinstvo je u vrijeme Socijalističke Jugoslavije prije svega u Bosni i Hercegovini življeno. Stoga, je trebalo 90-ih u posljednjem ratu u BiH biti uništeno sjećanje na multinacionalno i multireligijsko društvo.

Borba nacionalista protiv demokracije i ljudskih prava je vrlo aktuelna tema u Evropi, čak i šire. Autori upozoravaju: nacionalizam vodi ka fašizmu.

Aktuelni snimci godišnjica velikih bitaka partizana, kao što su na Jablanici i na Sutjesci, gdje je partizanima uspjelo 1943. godine da se suprotstave,  velikoj nadmoći “fašističkih snaga”, okupatorskim silama Njemačke i Italije, domaćim ustašama i četnicima. Slike iz Jasenovca i planine Kozare podsjećaju nas na razmjere terora protiv Srba, Jevreja, Roma, kojem su također članovi opozicije i članovi pokreta otpora postali žrtve.

 U Jajcu i Mrkonjić Gradu osnovana je Socijalistička Jugoslavija; 1943. godine izrađen ZAVNOBiH, ustav za ponovno uspostavljenu cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Zaključci ZAVNOBIH-a nose u sebi univerzalne i kosmopolitičke vrijednosti.

Dio 2.

Titovo doba u Sarajevu

U Sarajevu počinjemo od generacije koja je rođena tokom 70-ih. Njena bezbrižnost, njena neustrašiva vjera u budućnost, njihovo uživanje u kulturi, muzici, doveli su do stava prema životu koji je opisan na sljedeći način: “Živjeli smo dobro zajedno, nismo ni znali ko je ko, ko je pripadao kojoj religiji”. Živio se multikulturalizam na društveno sigurnoj osnovi. Svijet je bio otvoren, jugoslavenski pasoš je bio najbolji na svijetu.

Ljudi iz različitih slojeva stanovništva u BiH, ne samo u Sarajevu, su iskazali uvjerenje da im je to bilo “najsretnije vrijeme u njihovom životu”. Još uvijek njeguju sjećanja na to doba. Ni u Sarajevu niti u  Bosni i Hercegovini, niko nije ni slutio da bi moglo 90-tih doći do rata.

Četrdeset godina kasnije, sve je izgubljeno. Kada su krajem 80-ih nacionalisti preuzeli vlast u Srbiji i Hrvatskoj i počeli voditi rat jedni protiv drugih od 1991. godine. Ljudi u Sarajevu još uvijek nisu vjerovali da bi u njihov grad mogao doći rat.  Ali u tom smijeru se već dugo radilo.

U martu 1991. – čak i prije rata u BiH, u Hrvatskoj, gdje su se obje strane borili jedna protiv druge – tadašnji predsjednici Srbije, Slobodan Milošević i Hrvatske, Franjo Tuđman su dogovorili teritorijalnu podjelu Bosne i Hercegovine (izjava Stipe Mesić, posljednji predsjednik Jugoslavije i kasniji predsjednik Hrvatska i Milan Kučan, dugogodišnji predsjednik Slovenije, ssnimljeni na konferenciji u Bunkeru u Konjicu. ). Za muslimansku većinsku populaciju, nije bilo više mjesta.

Nasilno protjerivanje Muslimana (Bošnjaka), takozvano etničko čišćenje, počelo je već 1992. godine. Gotovo dva miliona ljudi je raseljeno.

U trećem dijelu filma vlastiti filmski materijal i arhivska građa o zatočenicima koncentracionih logora u Prijedoru 1992. i sva tragedija u Srebrenici pokazuju obim zločina. Tek nakon genocida u Srebrenici 1995. godine međunarodna politika je intervenirala.

Daytonski sporazum donio je primirje, ali ne i trajni mir. Zemlja je teritorijalno podijeljena pod nacionalističkim pokroviteljstvom.

U četvrtom dijelu filma pratimo kako laž postaje istina.  Od tada, narod Bosne i Hercegovine živi u agoniji.

Promocija filma «Demontaža istine» 23.11. 2024, u 20 sati, obuhvata prva dva dijela filma pod nazivima: Zaostavština partizana i Titovo vrijeme u Sarajevu.

VIŠE INFORMACIJA O KOMPLETNOM PROGRAMU OBILJEŽAVANJA 25. NOVEMBRA – DANA DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE NA WEB STRANICI: https://tinyurl.com/ybfsedma