POČETNA / DEŠAVANJA

Pozorišna predstava ¨Deportacija˝

21.07.2018.

Pozorišna predstava ¨Deportacija˝ bit će izvedena, u utorak, 24. 07. u 21:00, u galeriji BKC-a.
Drama koja, kroz porodične odnose likova i njihove dileme da li nekažnjeni zločin kad-tad dođe na “naplatu”, govori o ratnom zločinima i deportacijama. Predstava Deportacija rađena je prema dramskom tekstu Željka Vušurovića, dramaturgiju teksta potpisuje Svetlana Broz. Predstava je napravljena u produkciji Kulturnog centra Novi Pazar, a režiser je Gradimir Gojer. Glumački ansambl čine: Jasna Ornela Bery, Enver Petrovci, Dženana Džanić, Lemana Bećirević, Vahid Džanković i Darja Badnjević.

Predstava, kojoj će ovo izvođenje biti bosanskohercegovačka premijera, govori o zločinima nad Bošnjacima 1992. godine. Predstava govori o životnoj drami i ubistvu 85 Bošnjaka koji su, kako bi sačuvali dostojanstvo i svoje živote, prebjegli od rata iz BiH u Crnu Goru, a koje su tamošnje vlasti isporučile nazad u BiH. Prema Željku Vušuroviću, autoru teksta, ono što se desilo u Crnoj Gori i što je tema drame “Deportacija” je teški ratni zločin za koji niko nije kažnjen.

Željko Vušurović kostituiše dramsku radnju u okvirima porodične drame, koja neminovno završava tragično. Likovi drame su životni, praktično preslikani iz života, surovo autentični i istiniti. Vušurovićevih šest likova nosi šest individualnih drama koje kod gledalaca otvaraju mnoga bolna pitanja i izazivaju nerijetko katarzične odgovore.
Gojer je režirao jednu kamernu predstavu, a Vušurovićev tekst tretirao u stilskom pogledu kroz minimalističku i krajnje naznačujuću scenografiju i organizaciju prostora, u kojem dominira svedeni, krajnje ekonomičan mizanscen. Kao autor likovnosti i muzičkih rješenja predstave “Deportacija” režiser daje najveći prostor glumcima.
Ulaz na predstavu je slobodan.

O autoru:
Željko Dušanov Vušurović je rođen 30. 8. 1975. na Cetinju.
Radio je kao novinar za Radio Cetinje i Radio Free Montenegro. Bio je dopisnik sa Cetinja Radio Slobodne Evrope od 1999. do 2002.
Diplomirao je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.
Učesnik je dvije radionice Kraljevskog pozorišta Zetski dom pod mentorstvom dramskih pisaca Ljuba Đurkovića i Gian Marie Cerva.
Deportacija je njegova prva izvedena drama.

“Mene kao pisca kopka kakve su to porodice oko nas, koje ćute o zločinima koji su se desili, kakvi su ti očevi, majke, da li njihova đeca umiju napraviti razliku između dobra i zla? Da li sin ratnog zločinca nekad pomisli kako se osjećaju đeca žrtava njegovog roditelja? Da li ga je stid kada ima mnogo novca, a zna da je taj novac zarađen na nečastan način? Da li su svim našim građanima radno mjesto, redovna plata i udobna fotelja bitniji nego reći istinu i stati u zaštitu nemoćnog i prije svega nedužnog čovjeka, bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripada? Kako bi se osjećali da im neko upadne u kuću i odvede im oca, brata ili muža u zatvor, pa ih nevine ubije? Da li bi tad reagovali ili bi oprostili krvniku, jer im je dao posao i redovnu platu?

Ratni zločin deportacije Muslimana obradio sam kroz porodične odnose aktera moje drame i kroz njihove dileme da li nekažnjeni zločin kad-tad dođe na “naplatu”. Svjedoci smo, nažalost, da zločinci na ovim prostorima katarzu najčešće i ne dožive, što ih čini sličnijim svim onim nacističkim zločincima u Nirnbergu 1945. godine (jedino se Alber Šper pokajao i priznao krivicu, što ga je i spasilo omče), s tim što su Gering i družina bar uhapšeni, odgovarali su pred nezavisnim sudom i kažnjeni, dok ovi Hitleri iz našeg sokaka najčešće od građana traže još jedan mandat. Bez kazne i katarze, mislim da društvu nema napretka”.

Željko Vušurović

O reditelju Gradimiru Gojeru:
Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu studije komparativnih književnosti sa teatrologijom i pozorišnu i radijsku režiju.
Na scenama širom Balkana režirao je 127 predstava. Najzačajnije režije ostvario je prema tekstovima Dostojevskog, Krleže, Joneska, Beketa, Kajana, Latića, Isakovića…
Predavao režiju i istoriju pozorišne režije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i historiju bh. drame i teatra na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.
Redovni je član Akademije Balkanike Europeane iz Bukurešta.
Nagrađivan na teatarskim festivalima za rediteljska ostvarenja, dobitnik je i najvećeg priznanja Grada Sarajeva Šestoaprilske nagrade.

Rediteljski zapis o praizvedbi Deportacije
Koncipirajući dramsku radnju kroz porodičnu dramu mladi i talentovani Vušurović gradi psihološki produbljene studije likova načinom realističkog posmatranja, a kraj zasniva na najboljim tradicijama dramaturgije tragedije. Njegovi likovi su životni i izuzetno intrigantni za glumačke kreacije. Predstavu sam radio sa tendencijom minimalističkog organiziranja prostora i drugih likovnih komponenti da bi ubjedljivost glumačkog gesta maksimalno došla do izražaja. Deportacija je primjer angažovanog teatra. Glumački ansambl je bio poticajan kao i sam Vušurovićev tekst, a neke njihove kreacije smatram izuzetnim za glumački ambijent južnoslavenskih prostora.
Gradimir Gojer


Vušurovićeva Deportacija je drama o prirodi čovjekovoj koja uveliko prevazilazi granice lokalnog i koja, kopajući po najdubljim ponorima svijesti i podsvijesti čovjekove, pokazuje kako svaki čin destrukcije kroz istoriju čovječanstva iznova potrvđuje da se zapravo radi samo o neosviještenom činu autodestrukcije koji u konačnici dovodi do obezdušenja i smrtnog hropca upravo onih koji odaberu put zla i uništenja.
Mr Aleksandar Radunović


Ovaj dramski angažman Željka Vušurovića je ravan izuzetnom moralnom podvigu, jer se u njegovom tekstu ne konstituiše samo uspješan dramski siže sa svim elementima angažovane dramske semantike, kao nužne pretpostavke za potonju ne manje uspješnu scensku/teatarsku objektivizaciju, već se dospijeva do, da upotrebimo još jedan Aristotelov termin, suočavanja sa zlim djelom kao nužnim uslovom moralno neophodnog katarzisa, koji se jedino uspješnim teatarskim performansom, na tragu Stagiranina, može ostvariti.
Prof. Dr. Siniša Jelušić

16.11.2018.

Okončani su radovi kompletne sanacije ulaznog atrija JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo

Okončani su radovi kompletne sanacije ulaznog atrija JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo. U okviru projekta obavljena je rekonstrukcija kompletnog…

30.07.2018.

Goce Stevskovski septet u velikoj dvorani BKC-a

U subotu, 28. 07. 2018. u 21 sat, u velikoj dvorani BKC-a će u okviru Baščaršijskih noći nastupiti „ Goce…

27.07.2018.

Najava za koncert Bajage & Instruktora

Zbog najavljenih loših vremenskih prilika i kiše, koncert Bajage & Instruktora će, umjesto na Trgu djece Sarajeva (plato BBI centra),…

27.07.2018.

Sanel Marić Mara u galeriji BKC-a

U okviru Baščaršijskih noći u četvrtak, 26. 07. u 21 sat, u galeriji BKC-a će se održati koncert mostarskog kantautora,…

24.07.2018.

Sonja Radojković, klavir, Dom oružanih snaga BiH

U okviru festivala „Baščaršijske noći“ nastupiće pijanistkinja Sonja Radojković, u srijedu, 25. 07. u 21 sat, u Domu oružanih snaga…

23.07.2018.

„Barcelona Gipsy Balkan Orchestra“ nastup

Atmosfera sa sinoćnjeg nastupa grupe „Barcelona Gipsy Balkan Orchestra“. Koncert je održan na otvorenoj sceni, na Trgu oslobođenja – Alija…

23.07.2018.

Dječija predstava “Čudovište iz pozorišta i lutkarova djeca”

Dječija predstava “Čudovište iz pozorišta i lutkarova djeca” biće odigrana na otvorenoj pozornici, 22. 07. 2018. u 19:00, na Trgu…

23.07.2018.

Marko Louis- koncert

Marko Louis će u subotu 21. 07. u 21 sat, nastupiti na festivalu Baščaršijske noći, na Trgu oslobođenja – Alija…

23.07.2018.

„Barcelona Gipsy Balkan Orchestra“ nastup na otvorenoj sceni postavljenoj na Trgu oslobođenja – Alija Izetbegović

U petak, 20. 07. u 21 sat će nastupiti „Barcelona Gipsy Balkan Orchestra“ na otvorenoj sceni postavljenoj na Trgu oslobođenja…

23.07.2018.

Dječija predstava „Lakonoga u čarobnoj šumi“

U četvrtak, 19. 07. u 19:00, najmlađi sugrađani i njihovi roditelji imaće priliku da pogledaju dječiju predstavu „Lakonoga u čarobnoj…

KONTAKTIRAJTE NAS

info@bkc.ba

+387 33 586 777